Prva studija o samoubojstvima hrvatskih branitelja

Sve je više samoubojstava branitelja. Od početka rata do kraja prošle godine suicid je počinilo čak njih 2734. Porazne podatke - koji su do prije desetak godina bili i službena tajna - otkriva prva takva studija, "Samoubojstva hrvatskih branitelja u Zagrebu i Hrvatskoj".

Nekadašnji pripadnik bjelovarske 105. brigade zbog ratnih se trauma više puta našao pred zidom. Izlaz je nalazio uz pomoć prijatelja, suboraca, obitelji.

Dan danas imam problema s bolešću, tom ratnom. Sve dolazi samo od sebe, napadaji panike, napadaji straha, depresija. I to se sve sabija u glavu, ostaje, kaže veteran 105. brigade.





Najviše je samoubojstava branitelja bilo u Zagrebu, 320, a u odnosu na broj stanovnika najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Stoga su rezultati studije uoči sutrašnjeg predstavljanja u Zagrebu objavljeni u Bjelovaru.


Samoubojstava je sve više, osobito najtežih invalida

U prosjeku je svaki branitelj tijekom rata proživio 15 teških trauma, što ih svrstava u najranjiviju društvenu skupinu.

Rezultati su zabrinjavajući. Imamo  trend porasta samoubojstava u braniteljskoj populaciji, za razliku od civilne populacije u kojoj je posljednjih 15-ak godina zamijećen trenda pada, kaže Zoran Komar, suautor studije.

Među samoubojicama najviše je najtežih vojnih invalida.

Svjesni smo činjenice da postojeći sustav psihosocijalne skrbi ne može adekvatno odgovoriti na taj problem, smatra Komar. A 25 godina nakon rata sve je više veterana treće životne dobi i naravno da su tu i zdravstveni, i socijalni problemi, ističe Stipe Šola, predsjednik UHDDR-a BBŽ-a.

Stručnjaci procjenjuju da će broj samubojstava branitelja i dalje rasti. Mnogi od njih tek ulaze u stariju dobnu skupinu koja je najsklonija suicidu.
Braš: Podaci su tek santa leda

Gošća Dnevnika HRT-a bila je psihijatrica Marijana Braš, voditeljica projekta "Na prvoj crti zdravlja". Istaknula je kako je taj projekt platforma koja okuplja stručnjake svih profila u zdravstvu i jako puno različitih udruga, osobito braniteljskih. Na dvodnevnoj konferenciji "Na prvoj crti zdravlja" o zaštiti i unapređenju zdravlja veterana i članova njihovih obitelji u Zagrebačkom institutu za kulturu zdravlja, prije dva tjedna, bilo je više od 300 sudionika.

Kronični stres, PTSP, mijenja i mozak i tijelo, i uz to ima i niz socijalnih faktora. Mnogi veterani imaju suicidalne ideje, na uzorku od njih 100, 20-ak ima suicidalne ideje ili su pokušali suicid.

Od države tražimo strategiju za zaštitu zdravlja veterana i njihovih obitelji. Želimo da se objave epidemiološki podaci o bolestima, kako bi znali o čemu se točno radi i na kojem je području što zastupljeno. Kroz strategiju bi se trebali aktivirati veteranski programi ali i palijativna skrb. Vrlo je teško kada se radi o depresivnim pacijentima s teškim PTSP-om i kroničnom boli. Tu su i oboljeli od raka i kardiovaskularnih bolesti, pa i djeca iz tih obitelji koja trpe, ističe Braš.

Smatra da treba definirati veteranske programe za cijelu Hrvatsku, osobito preventivne programe, sukladno podacima.

Hrvatski branitelji umiru prosječno s navršenom 51 godinom, a opća populacija sa 73 godine. Veterani češće umiru od karcinoma i srčanih i moždanih udara. Braš je navela i da liječnička struka čeka konačne podatke, jer su svi podaci parcijalni.