Izazovi...

Premda „svako vrijeme nosi svoje breme“, i danas imamo mnogo toga što prije nismo imali, što nije ni postojalo; ili je postojalo, ali nismo do toga mogli doći, mnogi misle kako je današnje vrijeme izazovnije za život od nekadašnjega. Užurbanost, brzina, mnogobrojne informacije, mediji... Životni brodovi mnogih nemaju mirnu plovidbu nego prolaze uzburkanim morem, nailazeći na grebene, hridi... raznorazne probleme, od kojih se neki mogu premostiti, neki ne... Svakodnevica je puna kojekakvih izazova... Neki od njih su i meteorološki.

Mnogim je meteorolozima koji se bave vremenskom prognozom početkom studenoga bilo izazovno prognozirati iznadprosječnu toplinu, mjestimice čak i ekstremnu za ovo doba godine, a još izazovnije veliki pad temperature prošloga vikenda, kao i snijeg, koji je na Zavižanu, primjerice, samo još jednom u povijesti mjerenja, od 1953. godine, bio tako kasno u godini. Ali ne i tako obilan kao ovogodišnji.
22. studenoga ujutro, ali 2008. godine, Ante Vukušić, motritelj na meteorološkoj postaji DHMZ-a na Zavižanu izmjerio je samo 4 centimetra. U prošlu nedjelju čak 60 cm, što je prema preliminarnim analizama rekordno visoki prvi snježni pokrivač u sezoni. Do nedjelje, najdeblji prvi snijeg bio je zamjetno skromniji - 28 cm, izmjerenih 13. listopada 2009.

Snijega će biti i sutra, no o njemu podrobnije u emisijama Vrijeme, koje danas priprema Krunoslav Mikec iz Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, poslije Dnevnika 2 i 3 na HTV1, te u večernjoj Vrijeme na Drugom, na HTV2, a sažete prognoze za sutra za veće gradove diljem svijeta mogu se pratiti na HTV4.

Četvrtak/petak – bura olujna, ponegdje i orkanska!

I dok je prognoza sutrašnjeg snijega izazovna, u smislu hoće li, gdje, kada i koliko pasti, neprijeporno je sutrašnje ponovno jačanje bure, koja će osobito od četvrtka navečer do petka oko podneva gotovo uzduž cijeloga Jadrana biti jaka, u mnogim mjestima i olujna, pa i s orkanskim udarima. Promet Jadranskom magistralom gotovo će sigurno biti u prekidu, barem podno Velebita. A ni auto cestom A1 vrlo se vjerojatno neće moći prometovati. Mirovat će i katamarani.
O valovitosti, i uzburkanosti mora podrobnije prognoze i upozorenja objavljuju prognostičari Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a u Splitu, osim na uobičajenim frekvencijama za pomorce, i na Hrvatskome radiju. A njihove kolegice i kolege iz zagrebačkog dijela Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a objavljivat će upozorenja i na internetskim stranicama europskog MeteoAlarm sustava, od kojih će neka vrlo vjerojatno za noć s četvrtka na petak i petak ujutro biti i crvenog, najvišeg stupnja.

Hladno pa toplo.

Osim bure na Jadranu, uz koju će osjećaj hladnoće biti kao da je temperatura u debelom minusu, relativno vjetrovito i hladno, ali uz temperaturu uglavnom iznad 0°C, bit će i u kopnenom području. No, već do kraja tjedna slijedi smirivanje i zatopljenje, pa će sljedeći tjedan gotovo sigurno diljem Hrvatske biti topliji od ovoga, ponajviše zbog poslijepodnevne temperature zraka. Za razliku od nje, jutarnje će vrijednosti biti bliže prosjeku prvih dana prosinca, ali je mala vjerojatnost ponavljanja današnjih -7°C na 5 cm iznad tla  u Kninu i Rijeci, te čak -11°C i Pazinu.

Zima 2015/16 - relativno topla!

I dok prognoza zatopljenja u sljedećem tjednu i nije osobito izazovna, ni prijeporna, prognozirati iznadprosječno toplu zimu zamjetno je izazovnije. Više zbog postojanja mnogobrojnih sumnji u valjanost dugoročnih prognoza, nego zbog ne postojanja kompjutorskih izračuna za više mjeseci unaprijed, ili zbog negativnih rezultata verifikacije tih izračuna. Dapače, dugogodišnje pozitivno iskustvo u praćenju ostvarenja dugoročnih prognoza, napose temperature, opravdava njihovo objavljivanje. Posebice u situacijama kakva je u posljednje vrijeme, kada svaki novi izračun potvrđuje prognoze od prošloga – veliku vjerojatnost za diljem Hrvatske barem malo pozitivno odstupanje ne samo srednje sezonske temperature zraka, nego i srednje mjesečne, i to za čak sljedećih 6 mjeseci. Pritom se, naravno, za tako dugo razdoblje unaprijed ne može pouzdano prognozirati pojava toplijih i hladnijih razdoblja po tjednima. No, kad ih i bude, ta hladnija razdoblja od prosjeka, poput ovoga u ovome tjednu, pa i hladnija, kada se i dogode, vjerojatno neće biti dugotrajna.

Naravno, iznadprosječnost u temperaturi ne isključuje padanje snijega. Uostalom, srednja temperatura zraka i ovoga studenoga gotovo će sigurno diljem Hrvatske biti barem malo viša od klimatološkog srednjaka, na najvišim meteorološkim postajama čak i znatnije viša - a snježni je pokrivač i na Sljemenu, i na Pargu, i na Zavižanu. Slično se može dogoditi i u sljedećim mjesecima, za koje dugoročna prognoza količine i vrste oborine nije odviše pouzdana.

Meteorološki izazovi IV

Zbog rasprave od prognozama, pa i dugoročnima, ali još više o mnogobrojnim drugim meteorološkim izazovima, jučer i danas okupili su se meteorolozi iz Hrvatske, okolice, pa i dijela svijeta, u Zagrebu, na već tradicionalnom, četvrtom po redu znanstveno-stručnom skupu: „Meteorološki izazovi“. Tema, ovogodišnjeg skupa bila jeKlimatske promjene – odgovornosti današnje generacije“.

Skup je organiziralo Hrvatsko meteorološko društvo, u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom, Geofizičkim odsjekom PMF-a i Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe. Kroz 40-tak predavanja i 15-tak postera, koje je izabrao Znanstveni odbor skupa, pod predsjedanjem dr. sc. Branke Ivančan Picek, obrađivale su se teme iz područja:
- Klimatske promjene i prilagodba
- Prognoza vremena
- Meteorološki ekstremi i njihov utjecaj
- Klimatologija i biometeorologija
- Očuvanje okoliša: kvaliteta zraka
- Agrometeorologija
- Obnovljivi izvori energije
- Primijenjena meteorologija

Pozvana predavanja održali su neki od uglednih europskih klimatologa i stručnjaka s iskustvom prilagodbe na klimatske promjene:
Vanda Grubišić (NCAR),
Erika Coppola (ICTP),
Ivana Stiperski (Sveučilište u Innsbrucku),
Elisabeth Koch (ZAMG) i
Milan Kilibarda (Sveučilište u Beogradu).

Osim razmjene znanja među meteorolozima, cilj je skupa bio i ukazati na važnost meteorologije u mnogim djelatnostima te jačanje komunikacije između meteorologa i drugih stručnjaka koji se koriste meteorološkim podacima, i koji ovise o vremenu i klimi.
Naravno, i razvijanje svjesnosti o potrebi pravovremene prilagodbe na klimatske promjene.
Ekstremne suše, poplave, obilan snijeg i led, toplinski valovi, orkanski vjetar, samo su neke od pojava kojih je bilo i u prošlosti, ali ih sve češćih i žešćih ima i u sadašnjosti, prema većini klimatskih scenarija bit će ih i u budućnosti.

Spiridion Brusina prof. dr. sc. Vandi Grubišić

O ugledu skupa, a i predavača, govori i spoznaja kako je prof. dr. sc. Vanda Grubišić, hrvatska meteorologinja na radu u SAD, štoviše, trenutačno pomoćnica direktora u američkom NCAR-u, predavač na Sveučilištu u Beču, a i ovogodišnja dobitnica medalje Spiridion Brusina Hrvatskog prirodoslovnog društva, koja se „dodjeljuje istaknutom stranom ili hrvatskom znanstveniku sa stalnim boravištem u inozemstvu, koji je svojim radom pomagao hrvatsko prirodoslovlje, bilo da je surađivao s hrvatskim znanstvenicima, bilo da je znanstveno djelovao u Hrvatskoj ili da je hrvatsku znanost promovirao u svijetu.“

Valja spomenuti kako je prof. Grubišić prva žena koja je dobila ovu medalju, i prvi stručnjak ne samo iz područja meteorologije, nego cijele geofizike. Neka ne bude i jedina!