Kolakušić: Bogatašima odgovara hrvatski pravni kaos

Stanje u hrvatskom pravosuđu bila je tema večerašnje emisije Otvoreno. Reforma pravosuđa, pretrpanost i sporost sudova, odgovornost sudaca i odvjetnika, vjera građana u pravnu sigurnost - samo su neka od pitanja o kojima je Domagoj Novokmet razgovarao sa svojim gostima - politički analitičarom prof. dr. sc. Ivanom Rimcem s Pravnog fakulteta u Zagrebu, sucem Trgovačkog suda u Zagrebu Mislavom Kolakušićem, predsjednikom Hrvatske odvjetničke komore Robertom Travašem i Ivankom Toma iz Jutarnjeg lista.

Temeljni izvor problema u hrvatskom pravosuđu jest broj predmeta pred sudovima, smatra Mislav Kolakušić. Hrvatska ima deset puta više predmeta na 100 000 stanovnika od Austrije. Pritom je hrvatsko pravosuđe jedino besplatno u Europi - deset puta premalo naplaćujemo, a istovremeno imamo deset puta previše sporova. Zato je i pala kvaliteta rada sudova, smatra Kolakušić. Budući da su sporovi besplatni, ljudi nisu skloni mirenju. Zašto bi itko išao u to, ako sedam godina može voditi spor? To mu je najjeftiniji kredit, rekao je sudac. Do pravog smanjenja sudskih predmeta će doći tek kada se dio sa sudova prenese na postupke mirenja radi izbjegavanja troškova, zaključio je Kolakušić. U našem društvu postoje iznimno bogati ljudi kojima odgovara pravni kaos, rekao je Kolakušić, te dodao da su kazneni postupci postali dobro sredstvo za pranje novca. Predložio je da porez na nezakonito stečeni dohodak se treba početi oporezivati bez obzira na vrijeme nastanka - što bi riješilo brojne probleme.

Robert Travaš iz Hrvatske odvjetničke komore smatra da je stanje bolje u odnosu na okruženje u kojem pravosuđe djeluje. Potrebno je uspostaviti kriterije za rasterećenje sudova, a pritom postupak mirenja nije u hrvatskom mentalitetu. Istaknuo je problem neusklađenosti brojnih zakona u vrijeme pristupa Hrvatske Europskoj uniji, kao i sada, kada se suci i odvjetnici moraju educirati o ogromnoj količini novih propisa - kako hrvatskih, tako i europskih. Treba raditi na ujednačivanju sudske prakse, zaključio je Travaš.

Svi obećavaju da će ubrzati sudstvo, a ne postoji ozbiljna analiza kako izgleda struktura predmeta, gdje su ključni zastoji u njihovom rješavanju, kao ni kakva je efikasnost pojedinih sudaca, rekao je profesor Ivan Rimac. Cijeli sustav boluje od tipičnih manjkavosti koje su posljedica loših i nepreciznih zakona, loše provedbene prakse i neusklađenosti sudaca u tumačenju zakona. Također, vraćanje prvostupanjskih presuda nije dobro za javnost i povjerenje u pravosuđe, kao ni za državu i ukupnu administraciju, rekao je profesor. Ljut je na sustav jamčevina koji je, smatra, najbolji način za pranje novca u ovoj državi. Naš Županijski sud kaže da nije njihovo da utvrđuju podrijetlo novca kojim se plaća jamčevina, već da to čini USKOK. Po toj logici ispada da je onima koji su ukrali u interesu da imaju što veću jamčevinu jer kad je dobiju nazad imat će oprani novac, objasnio je Rimac.

Kad smo zatvarali poglavlje 23. pri ulasku u EU, zatvorili smo i hrvatsko pravosuđe, rekla je Ivanka Toma iz Jutarnjeg lista. Ono je postalo dovoljno samo sebi, nema protočnosti, a donose se sve lošije presude - i to ne samo u korupcijskim predmetima. Fali veća odgovornost pri izvršavanju sudske dužnosti, rekla je Toma.

Komentirajući Ustavni sud, sudac Kolakušić je rekao da se on ponaša kao najviše tijelo sudske vlasti, iako to prema Ustavu ono nije. Umjesto da bude korektiv donositelja zakona, on je postao tumač materijalnog prava - što je nedopustivo - smatra Kolakušić. Za mjesto ustavnog suca nije potreban niti položeni pravosudni ispit niti ijedan riješeni konkretni sudski predmet te se može dogoditi da postanete ustavni sudac i prvi puta vidite sudski predmet, objasnio je Kolakušić.

Emisiju pogledajte u cijelosti: