Kružni tokovi, uzrok glavobolje ili prometna potreba?

Prema podacima iz MUP-a u prvih 9 mjeseci 2015. na raskrižjima s kružnim tokom prometa obavili su ukupno 96 očevida prometnih nesreća, dok je na ostalim raskrižjima u istom razdoblju obavljeno ukupno 2.276 očevida. Podaci kažu da su kružni tokovi sigurniji, ali kod nas ih još uvijek ima jako malo.

Što o kružnim tokovima kažu prometni stručnjaci, a što vozači provjerila je ekipa Dobrog jutra.

Prometna raskrižja često vozačima zadaju glavobolje. Kako bi im olakšali vožnju, stručnjaci u zadnjih 20 godina inzistiraju na izgradnji kružnih raskrižja. Kružna raskrižja su najsigurnije prometno rješenje kad je u pitanju presijecanje prometnih tokova zato što tu ne može doći do tragičnih nesreća i teško dolazi do nesreća u kojima ima ozlijeđenih, ističe prof. dr. sc. Željko Marušić s Fakulteta prometnih znanosti.

Dok semafori mogu stvoriti kolonu, kružni tokovi skraćuju vrijeme čekanja. Kad je u pitanju propusna moć, kružna raskrižja imaju prednost u odnosu na semaforizirana raskrižja, pogotovo u špicama i ako su dobro dimenzionirana, objašnjava profesor Marušić. Ipak, neki vozači misle da kultura vožnje kod nas još nije na odgovarajućoj razini. Zato se osjećaju sigurnije u klasičnim raskrižjima.

Hrvatska po gradnji kružnih tokova prati europske trendove. Ovakva raskrižja ipak ne mogu sama rasteretiti promet. Okolne prometnice također moraju biti planski izgrađene. Na taj način rotori nisu preopterećeni. Zagrebu normalno nedostaje još mnogo rotora, ali je problem te rotore napraviti naknadno jer imamo toliko izgrađenu infrastrukturu okolo da je to u mnogim slučajevima nemoguće, misli prometni stručnjak Marušić.

Vozači se u Hrvatskoj polako navikavaju na kružne tokove. Za jedne su oni odlično rješenje, a drugima još uvijek bauk. Ipak je neosporno da su zbog njih crne kronike praznije.