Vela draga, park unutar parka prirode Učka

Odmah po izlasku iz tunela Učka na istarskoj strani nalazi se Vela draga. Kanjonska udolina najšira je na svom početku, a proteže se u dužini od 3,5 km. Duž gornje strane kanjona poučna je i svima pristupačna staza koja pruža prekrasne vidike, dok silazak u sam kanjon zahtijeva ipak malo više muke.

Surov je to kraj pa u njemu nema mnogo životinja koje su se sposobne prilagoditi, no strme i nepristupačne litice stanište je brojnim pticama. Od ptica recimo imamo sovu ušaru koja je najveća sova u Europi, također imamo divlje golubove, u preletu se znaju vidjeti sivi sokol, suri orao, pa čak i bjeloglavi supovi znaju prelijetat u potrazi za hranom, objašnjava Dino Grozić iz PP Učka.

Najveća vrijednost ovog lokaliteta jest u njegovoj geomorfologiji zbog koje je prepoznat i zaštićen mnogo prije nego park prirode Učka unutar kojeg se nalazi. Od izrazite je važnosti zbog svog postanka. U njoj možemo pronaći puno fosila pomoću kojih možemo saznati o nastanku ne samo ovog kanjona, već i Učke i cijelog ovog kraja, ističe Andrea Stojaković, PP Učka.

Pogledate li pomnije kamen po kojem hodate, neće vam trebati dugo da uočite brojne fosile jednostaničnih organizama koji su se prije 50 do 70 milijuna godina taložili na dnu oceana. Pa kako su onda stigli amo na Učku?

Sredinom krede je počelo približavanje europske i afričke ploče, zbog čega su se slojevi na morskom dnu, koji su u početku bili horizontalni, počeli uzdizati te se ono što se nalazilo na morskom dnu našlo iznad razine mora. Tako su nastali planinski lanci Alpe i Dinaridi, kao i Učka, objasnila je Andrea.

Na vodi topljive vapnenačke stijene raznijele su kiše i bujice i tako stvarale specifični oblik ove drage. Otopljeni vapnenac voda je odnijela, a čvrste su stijene ostale stajati u obliku tornjeva. Najpoznatiji tornjevi su Svijeća, Veli toranj na kojeg je dopušteno i penjanja te Rukavica.

Vela draga, park unutar parka prirode ispričala nam je priču o mijenama u prirodi no ta priča još uvijek nema kraj.