Špilja Mramornica - dragulj istarskog podzemlja

Stotine turista, uglavnom iz Njemačke, Skandinavije ili zemalja Beneluxa dnevno posjeti špilju Mramornicu pokraj Brtonigle. Desetak metara pod zemlju valja proći polako, u nekoliko etapa da bi se organizam priviknuo na razliku u temperaturi. Jer, dok je vani bilo čak 38, u špilju smo se spustili na sasvim ugodnih 14 stupnjeva.

Mramornica je jedna od najvećih istarskih špilja, proteže se na površini od 1 hektara, dakle veličine je nogometnog igrališta, dok se dio koji posjetitelji mogu obići spušta 25 metara u dubinu. Iz špilje vode dva nedovoljno istražena kanala, ali stari su pričali da se jedan proteže 500-tinjak metara, do obližnjeg groblja, a drugi do 4 i pol kilometra udaljenog mora.

Postojanje špilje Mramornice zabilježio je još 1770. talijanski putopisac Alberto Fortis, pa su na žalost mnogi avanturisti u nju ulazili i devastirali je, najstariji pronađeni zapis je iz 1774. godine.

Obitelj Sterle na čijem je zemljištu prije 8 ju je godina otvorila za javnost, ali urediti je nije bio nimalo lako. Kroz otvor širok tek metar iz nje su iznijeli 180 kubika blata, a unijeli tone i tone kamena da bi je prilagodili posjetiteljima.
U šetnji možete uživati prepoznajući čudnovate oblike što ih je priroda stoljećima i tisućljećima stvarala tvoreći te mineralne ukrase.

Neobični i rijetki heliktiti kao da prkose gravitaciji, rastu u svim smjerovima i podsjećaju na koralje. Za razliku od stalaktita koji nastaju kapanjem, heliktiti su šuplji i kroz njih protiče materijal koji ih stvara. Čini se da su kapilarne sile na tim sitnim kapljicama jače od gravitacije.

Kad se slijedeći put nađete u blizini Brtonigle, spas od ljetne žege potražite u Mramornici. Jer začudo, od silnih posjetitelja koji je obilaze, najmanje je 'domaćih'.