Čije su vlasništvo hrvatske pučke popijevke iz Međimurja?

U Međimurskoj županiji, u kojoj je kulturni amaterizam među najrazvijenijim u Hrvatskoj, ovih su dana predsjednici jednoga KUD-a i čakovečkog Ogranka Matice hrvatske javnosti poslali oštro pismo pod naslovom: "Čije su vlasništvo hrvatske pučke popijevke iz Međimurja?". U pismu tvrde kako su Hrvatsko društvo skladatelja i njegova stručna Služba zaštite autorskih muzičkih prava - ZAMP uzurpirali naplatu autorskih prava za sve javne izvedbe skladbi, neovisno o tome jesu li autori pokojni ili su nepoznati, te zaključili da štete promicanju baštine i djelovanju amatera.

Bila vani smrzavica ili paklena vrućina, kudovci različite dobi, naobrazbe i zanimanja, tjedne probe u društvenome domu Mihovljan ne propuštaju. Da se zdušno predaju folkloru, nije ih spriječio moderni način života, ali da u njihovu nastupu uživa i domaća publika, u posljednje vrijeme - ne događa se često. Otkako je njihov KUD proljetos ZAMP-u platio 1375 kuna za tri priredbe tradicijske glazbe, nevoljko svojim kolegama iz drugih županija i država uzvraćaju pozive za gostovanje.

Ogorčeni što moraju plaćati naknadu za javno izvođenje međimurskih pučkih popijevaka, zaštićeno nematerijalno kulturno dobro, požalili su se Ministarstvu kulture da je Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u suprotnosti sa Zakonom o autorskim pravima prema kojem se i za priopćavanje narodnih tvorevina u izvornom obliku plaća naknada.

Sad se neko sjetio privatizirati nacionalno blago i sa jednim ovako prilično blijedim objašnjenjem. Oni kažu da se nijedna izvedba zapravo ne može dogoditi a da nije u pitanju nekakva obrada. A ja postavljam pitanje- što je ako su oni koji su izveli upravo i obradili. A tako i jest uglavnom, kaže Ivan Pranjić, prof., predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čakovec. 

Tko je što obradio, KUD-ovi često ne znaju. Iz ZAMP-a odgovaraju da sve rade prema zakonu, i u skladu s ugovorom s krovnom organizacijom - Hrvatskim saborom kulture.

Za izvođenje tradicijske glazbe ZAMP na godinu prikupi oko 300 tisuća kuna, namijenjenih za natječaj Tradicional. To je dostatno za 30-ak projekata, a samo je u Međimurju gotovo 70 KUD-ova. Njihova je Zajednica za županijske smotre dobila 18 tisuća kuna, a uplatila četiri i pol, no većini članica takvi su natječaji prekupan zalogaj.

KUD-ovi od svojeg poslanja čuvanja tradicijske kulture ne zarađuju, kao ni kulturni amateri u drugim područjima.

Hoće li se zatrti i djelovanje KUD-ova, koje inače smatramo čuvarima kulturne baštine i identiteta, pokazat će vrijeme.