Ekocentar Budinjak, mjesto učenja i uživanja

U vrućim ljetnim danima godi boravak u šumi. Žumberačko gorje jedno je od predivnih mjesta gdje se možete opustiti i udahnuti malo svježeg zraka. Ekipa Dobrog jutra je pronašla jedno mjesto na kojem možete upoznati davnu prošlost žumberačkog kraja - upoznajte Budinjak.

U središnjem dijelu Žumberka, smjestilo se mjesto Budinjak s tek desetak stanovnika, ali od davnina je ovdje bilo ljudi. Prvu prisutnost čovjeka na ovim prostorima nalazimo oko 3000 godina pr. Kr., u vrijeme kasnog brončanog i starog željeznog doma, objašnjava Marta Rakvin, arheologinja u Parku prirode Žumberak.

Bogatu prošlost ovoga kraja čuvaju, prema legendi, vile i vilenjaci koji plešu po Budinjačkom polju. Ako se, pak, zadržimo kod stvarne priče, ovdje ćemo naći jedno od najstarijih arheoloških nalazišta. Staza Kneževa vodi nas na put kroz povijest, a prva postaja je groblje pod Tumulima koje arheolozi istražuju već 30 godina. To su grobni humci koji su umjetno napravljeni, na koje je zemlja umjetno nasipana kako bi se u izdigli i razlikovali od ostatka terena, ističe arheologinja Rakvin.

Prema običajima toga vremena ljudi su pokapani zajedno s posudama i u nošnjama. Pronađeni ostaci vrlo su vrijedan dio kulturne baštine ovoga kraja iz razdoblja kada je čovjek prvi put počeo upotrebljavati željezo, a mogu se razgledati u Muzeju grada Zagreba. Arheologinja Rakvin otkriva planove parka Budinjak da se tumul Velikog kneza, najbogatiji tulum pronađen ovdje, rekonstruira i pretvori u muzej na otvorenom u kojem će posjetitelji moći doći i 'uživo' vidjeti kako izgleda veliki tumul.

Ljudi pokopani na pronađenom groblju živjeli su na gradini koja se naziva Židovske kuće. Smještena je na uzvisini s terasama radi zaštite položaja od napada neprijatelja i slično. A za skrivanje od neprijatelja im je služila i vapnenačka špilja. Zanimanje pobuđuje i naziv mjesta - Židovske kuće. Naseljavajući Žumberak došljaci su naišli na ostatke nepoznate im arhitekture i raznih uporabnih predmeta, no nisu mogli po tome prethodnike smjestiti u vrijeme i prostor. Židovi su im zvučali dovoljno nepoznato, pa se njihov naziv za taj dio Budinjaka – Židovske kuće – održao do danas.  

Svi ti ljudi i davno i malo manje davno imali su stoku, a da bi je napajali u ovim su suhim krškim krajevima stvarali umjetne lokve, dio kojih je i danas očuvan iako stoke više gotovo da i nema. No, one su i dalje izuzetno bitne, ne više za stoku, nego za svijet kukaca, vodozemaca i ptica koje su vezane za to stanište, objašnjava Damir Otmačić, nadzornik u Parku prirode Žumberak.

Nakon obilaska Staze kneževa, obilju povijesti tu nije bio kraj. Budinjak skriva još jednu posebnost. Kapela sv. Petke slovi za najljepšu crkvu na Žumberku. Njezina posebnost je što je četverolistnog tlocrta, što je velika rijetkost. Takve crkve građene su u Europi u 11. Stoljeću, a u Hrvatskoj je kapela sv. Petke jedni primjerak takvog tlocrta, ističe arheologinja Rakvin. Vjerojatno zbog dotrajalosti je nekad srušena, a pokraj nje izgrađena nova crkva Sv. Petrunile.

Budinjak je mjesto gdje uz ruševine prošlosti raste i novi život. To je mjesto učenja i uživanja, a posjetiti ga možete automobilom, pješice ili vilinskom biciklističkom stazom.