Od 3 stare krave do vodeće farme

I ove godine Večernji list i Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji s HRT-om, biraju najbolje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

Projekt 'Zlata vrijedan'izbor najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva za 2015. – zajednički je projekt Večernjeg lista i Ministarstva poljoprivrede kojim se predstavljaju proizvođači i promovira život i rad na selu. Ove godine na projektu surađuje i HRT.

Do kraja kolovoza pratit ćemo životne priče uspješnih malih i velikih obiteljskih gospodarstava koje je uz stroge kriterije početkom ljeta odabrao stručni žiri. Predstavit ćemo 21 gospodarstvo i tri "mlade nade" koji ulaze u uži krug izbora, a u rujnu će se održati završna svečanost dodjele nagrada Zlata vrijedan na Poljoprivrednom gospodarstvu Skelin u Drinovcima.

Danas vam predstavljamo jednog od najvećih stočara iz Virovitičko-podravske županije koji na svojem obiteljskom gospodarstvu dugi niz godina proizvodi mlijeko vrhunske kvalitete, a iz godine u godinu povećava proizvodnju i brojno stanje krava i pomlatka. Iako situacija u mljekarstvu nije zavidna Branko Marčeta sa suprugom Jasnom dokazuje suprotno, kao se ipak može u Hrvatskoj živjeti od proizvodnje mlijeka.

Vozač po struci Branko Marčeta i supruga Jasna nakon života i rada u Zagorju odlučili su se prije 12 godina vratiti na Brankovu djedovinu nedaleko od Virovitice, točnije u Novi Antunovac kako bi započeli uzgoj pilića. No, nije sve krenulo po planu, te su umjesto baveći se peradarstvom završili u stočarstvu.

Krenuli smo sa tri stare krave od deset godina i malo po malo povećavali smo, prisjeća se Branko. Početaka se sjetila i supruga Jasna, Brankova desna ruka na gospodarstvu. Rođena Riječanka, Grobničanka nije znala ništa o poljoprivredi, kaže da gotovo nije znala što je krava.

Tijekom godina broj grla na njihovom gospodarstvu se povećavao za što je itekako bio potreban veći smještajni kapacitet. Zahvaljujući IPARD programu i prije svega njihovom radu i upornosti 2012. godine ta im se želja i ostvarila. Njihova farma prvi je projekt u Virovitičko-podravskoj županiji realiziran sredstvima iz IPARD-a, a u Hrvatskoj prva farma financirana na taj način.

Projekt su izradili Brankova supruga Jasna i Agencija za regionalni razvoj VIDRA, a u izgradnju i opremu uloženo je preko 2 milijuna kuna. Nominirali su projekt u istom programu za mehanizaciju u vrijednosti preko 1,2 milijuna kuna čija se realizacija očekuje ovih dana, a veseli ih činjenica kako su jedini OPG koji ima dva realizirana projekta na prvom i desetom IPARD natječaju.

Danas njihova farma broji 217 mliječnih krava s pomlatkom, a kako bi umanjili rashode na gospodarstvu oboje su položili tečaj za označavanje goveda. Uz to nabavili su vlastiti kontejner s tekućim dušikom za sjeme te od 2009. godine Branko samostalno umjetno osjemenjuje krave, a biranim odabirom sjemena ostavlja žensku telad kako bi još više povećao brojnost osnovnog stada.

Dobri su rezultati nadasve u proizvodnji mlijeka i to ekstra klase, a prošle godine su na ovoj farmi proizveli 457 000 litara tog bijelog zlata. Za sve to potrebno je puno truda i odricanja, bez slobodnih dana, ljetovanja, ali i jako malo sna… U 5 sati ujutro smo svaki dan na farmi, sedam dana u tjednu, 365 dana u godini, pauze nema i na godišnji nemamo pravo zato što jednostavno životinje traže svoje, otvaraju usta po cijeli dan i traže jesti, a kod toga nema pauze, objašnjava Jasna.

Na njihovoj farmi nema muško ženskih poslova pa nije teško Jasni uskočiti u traktor. Ovdje su ona i suprug rame uz rame. Po struci je kovinotokar, pa Jasni nije stran rad sa strojevima.

Vjerojatno se pitate kada se ovi vrijedni ljudi uopće odmaraju od toliko obaveza? Nekoliko sati noću ipak uspijemo naći, jer jednostavno moramo, ali trebali bi više odmora, iskrena je Jasna. Mislim da bi beneficirani staž u ovome poslu jako dobro došao.

Zbog nedostatnih smještajnih kapaciteta dio krava u suhostaju nalazi se na pašnjaku do teljenja, a ostala stoka po uzrastima smještena je u prostorima starog dijela farme. To ih je i potaknulo da pripreme dokumentaciju za sudjelovanje i u natječajima Ruralnog razvoja kako bi dodatno povećali kapacitete.

Svojim upornim radom Branko i Jasna svijetli su primjer hrvatskog stočarstva, no u jednom su složni, kako država mora zaštititi proizvodnju mlijeka da bi proizvođači pozitivno poslovali i bili konkurentni, a to bi vjeruju zadržalo mlade ljude na hrvatskom selu.