Što više stablu daješ, ono ti više vraća

I ove godine Večernji list i Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji s HRT-om, biraju najbolje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

Projekt 'Zlata vrijedan'izbor najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva za 2015. – zajednički je projekt Večernjeg lista i Ministarstva poljoprivrede kojim se predstavljaju proizvođači i promovira život i rad na selu. Ove godine na projektu surađuje i HRT.

Do kraja kolovoza pratit ćemo životne priče uspješnih malih i velikih obiteljskih gospodarstava koje je uz stroge kriterije početkom ljeta odabrao stručni žiri. Predstavit ćemo 21 gospodarstvo i tri "mlade nade" koji ulaze u uži krug izbora, a u rujnu će se održati završna svečanost dodjele nagrada Zlata vrijedan na Poljoprivrednom gospodarstvu Skelin u Drinovcima.

Danas idemo do obitelji Božanić, kandidata iz Splitsko-dalmatinske županije.
Na Visu uzgajaju rogač – jednu od najvažnijih otočnih kultura koja je ondje stoljetnim uzgojem i selekcijom prerasla u posebna sortu. OPG Božanić obnavlja zapuštena stoljetna stabla i sadi nove nasade i svojim radom pridonose očuvanju jednog od izvornih identiteta Hrvatske.


Ana i Nebojša Božanić
brodicom najbrže stignu do svojega obiteljskog gospodarstva. Pola sata ugodne vožnje od ljetom okupane Komiže, pa morem uz hridi i skrivene drage, do malog raja na zemlji - Perne. Uvale koja se diči blistavim šljunčanim licem iza kojega pomno čuva veliko blago. U voćnjaku, prepunom bajama i maslina, caruje jedinstveni, komiški rogač.

Rogač je pri kraju zoridbe, kaže Nebojša, osjeti se kada je potpuno zreo. I kada se osjeti, onda će se ubrati plod koji je Komižu u povijesti nebrojeno puta prehranio. Plod koji se razlikuje od rogača u ostatku Dalmacije. Veliki, tusti, komiški rogač obiluje kalcijem, a kuriozitet je da ima 80% više kalcija nego mlijeko. Njegovo najbolje svojstvo je da obnavlja crijevnu floru i da regulira probavu, objašnjava Nebojša.

Sve to, s obiteljskom tradicijom, ohrabrilo je Božaniće da sa sinom zakorače u životnu avanturu. Sina Jakšu upoznali nismo, posao ga je odnedavno Komiži oteo i s rogačima je rjeđe, ali zato Ana i Nebojša pričaju. Rogače oduvijek imamo, a prije pet godina smo u posao ozbiljno zagrizli.

Kada je Nebojša krenuo u čišćenje imanja, gotovo da nije znao odakle početi, ljudi su mu govorili da je lud. Ipak su tada odlučili proizvodit će isključivo ekološki. Paze da je gnojivo isključivo organskog porijekla, a beru ga u posebne posude, cijeli je proces zaista kontroliran.

Što starih, što novih stabala, danas ih imaju dvjestotinjak. Berba traje i mjeseca dana, objašnjava gospođa Ana, a pomažu i sin i prijatelji. Tijekom zimskih mjeseci lagano i detaljno obrade Božanići ljetni urod. Kada je o rogaču riječ, ništa se ne prepušta slučaju. Obitelj nadzire sve pojedinosti procesa. Drugačije ne ide.

Godišnje proizvedu i do 8 tona ekološkog rogača. Za razliku od svojih starih, većinu samelju u brašno. Certificiran je to proizvod čiju je nutritivnu vrijednost i rok valjanosti odredio Zavod za javno zdravstvo u Splitu. Tragove pesticida ili bilo kojih drugih nedostataka, Zavod nije pronašao.

Kako bi se izvornost komiškog rogača očuvala, Nebojša je osnovao i udrugu. Božanići, koji su u posao uložili mnogo truda, ljubavi i entuzijazma, dokazali su - što više stablu daješ, ono ti više vraća.