Sreću pronašli na zagorskom bregu

U Parku prirode Medvednica na jednom zagorskom brežuljku smjestilo se selo Hižakovec. U njemu se rodio jedan od najpoznatijih Zagoraca, vođa seljačke bune Matija Gubec. Svoju sreću ondje je našao i bračni par Horjan. Goranka i Tomislav centar Zagreba zamijenili su starim obiteljskim imanjem.

Uđete li kroz drvena vratašca ograde, pomislit ćete da je vrijeme stalo. Skriveno od znatiželjnih pogleda, omeđeno drvećem i zelenilom - imanje obitelji Horjan ostavlja bez daha. Uredili smo jedan tradicijski prostor vodeći računa i o samoj drvenoj arhitekturi, ali i uređenju okućnice, tradicijskog vrta i voćnjaka. Naš kompleks se sastoji od više zdanja. Od kojih je jedna velika zadružna kuća. Tipičnog rasporeda za zagorske veće hiže, objašnjava Goranka

Najmanja i najstarija kućica sagrađena je sredinom 19. stoljeća. Na prvi pogled reklo bi se da u nju jedva stane nekoliko ljudi, ali obiteljska legenda kaže da se u njoj održala svadba na kojoj je bilo čak 30 gostiju. Ovakve male komorke obično su zadružnim obiteljima koje su obitavale na imanju u više kuća služile za smještaj oženjenog mladog bračnog para kako bi imali potrebnu intimu, ali isto tako često su u ovakvim komorkama znale završiti neudane sestre pa je tako u jednoj od njih ostala pa živjeti jedna stara puca sve do početka novog tisućljeća, ističe Goranka.

Nije tada bilo kupaonica, zato se uz nju smjestio lavor i vrč za vodu - sve što je u to vrijeme bilo dostupno za održavanje higijene. Obnovljene tradicijske kuće nastale na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće izvana su zadržale starinski izgled, a za interijer je najviše zaslužan suprug Tomislav. Nastojali smo prikupiti ono što se sačuvalo u obitelji. Ponekad su nam i susjedi dali nešto što su zapravo smatrali nekorisnim i više ne upotrebljavaju. A tu je i nezaobilazni Hrelić na kojem se uvijek nađe nešto novo. Kako smo i suprug i ja ljubitelji umjetnosti i tih smo profesija, nastojali smo u samo uređenje uklopiti umjetničke predmete koje je suprug stvorio, ali i one koje smo razmijenili s drugim umjetnicima.

Glavna hiža oduvijek je bila sjedište dnevnog druženja obitelji. Svaka soba uređena je u zasebnom koloritu i s mnoštvom detalja - od ormara iz 1910. godine do starih svjetiljki i umjetničkih slika. S trijema puca pogled na cijelo imanje, ali i na prostor koji je nekada bila staja. Danas je u njoj Tomislavov atelje. On kako kaže supruga Goranka govori rukama, a ne riječima. I to se vidi u svakome kutku.

Prizemlje je namijenjeno druženju s prijateljima i obitelji, a njime dominira veliki kamin. Sačuvali smo također i originalnu zemljanu oblogu koja je navučena preko izolacije koju smo ostavili, ali omogućuje da se ipak lijepo zadrži toplina. Tu su razni detalji od stola s klupama obrtačama pa sve do ove sitne prikupljene zbirke koja govori o povijesti ovoga našega kraja, tradicijskim obrtima, običajima i slično, ponosna je Goranka.

Nisu samo predmeti i arhitektura ono što oduševljava. Horjani su dobitnici nekoliko nagrada za uređenje vrta, okućnice i tradicijske ograde. A posebno su ponosni da je u njihovu dvorištu i izdanak originalne Gupčeve lipe. O tome Goranka kaže: Cijeli ovaj brežuljkast kraj, prepun zelenila je izvrsna oaza mira. Zapravo nas je to i ponukalo da otiđemo iz centra Zagreba i uredimo prostor kako nam odgovara. O tom uređenju najviše brine suprug, ali oboje uživamo.

Svatko sanja svoj idealni dom. No ne uspiju ga svi i stvoriti. Goranki i Tomislavu to je pošlo za rukom.