Znate li da postoje stručnjaci za planinsku meteorologiju?

Predstavljamo vam našu najbolju mladu znanstvenicu iz Zagreba. Stručnjakinja za planinsku meteorologiju, Ivana Stiperski za Dobro jutro govori zašto se zaljubila u meteorologiju, o svome poslu, planovima i postignućima.


Tek joj je 35, a može reći da je Ivana Stiperski, naša najbolja mlada znanstvenica u meteorologiji. Tu potvrđuje prestižna UNESCO-va nagrada za žene u znanosti koju je dobila prije 4 godine. Ja jako volim znanost, baš me fascinira to da mogu raditi različita istraživanja, različitih tema... Kao dijete nije slutila da će se baviti ovim poslom, ali je znala što je najviše veseli. Odmalena je razvijala ljubav prema meteorologiji, a glavnu ulogu imao je djed koji ju poticao da gleda prema nebu i uživa u oblacima. Kako obožava planine, bavljenje planinskom meteorologijom – područje meteorologije o planinama, bila je idealna kombinacija posla i hobija.

Prvih, kako kaže, lijepih sedam radnih godina, provela ju u Državnom hidrometeorološkom zavodu, družeći se s kolegama i radeći na svojem istraživanju. Bilo je to istraživanje planinske meteorologije. A to, kao i inače posao meteorologa, uključuje mnogo matematike, fizikalnih jednadžbi i raznih formula. Bavila se planinskim valovima – valovima planinskog zraka. Jedan primjer valova je recimo naša bura, tako da sam proučavala našu buru. Također sam se u vrijeme provedeno u DHMZ-u bavila prognozom vremena za naše alpinistice. Sudjelovala sam kao prognostičar na prvoj i drugoj Hrvatskoj ženskoj ekspediciji na Chou i Everest.

Rođena Zagrepčanka oduvijek je željela iskušati život negdje u planinama. Zaželjeno - učinjeno. Prije četiri godine iskoristila je priliku i otišla živjeti i raditi u Austriju. U središtu Tirola, u Innsbrucku, predavala je na fakultetu i bila odgovorna za postavljanje 6 mjernih tornjeva. Na visini od 17 m sa studentima je mjerila turbulenciju.

Njezino postdoktorsko usavršavanje u Innsbrucku je završeno. Sada treba odlučiti kamo dalje. Dva projekta prijavila je u Austriji, a za profesorsku poziciju javila se na norveški otok Svalbard.  Otok blizu Sjevernog pola, koji ima 2 000 stanovnika i 4 000 polarnih medvjeda. Ondje je bila početkom godine i velika je vjerojatnost da će to biti njezin odabir. U vrijeme snimanja intervjua bila je prva na listi i čekala je poziv na razgovor.

Koji god put da odabere, vjerujemo da će ostaviti traga u svijetu znanosti.