Slavonka čuva tradiciju istarskog pršuta

I ove godine Večernji list i Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji s HRT-om, biraju najbolje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

Projekt 'Zlata vrijedan'izbor najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva za 2015. – zajednički je projekt Večernjeg lista i Ministarstva poljoprivrede kojim se predstavljaju proizvođači i promovira život i rad na selu. Ove godine na projektu surađuje i HRT.

Do kraja kolovoza pratit ćemo životne priče uspješnih malih i velikih obiteljskih gospodarstava koje je uz stroge kriterije početkom ljeta odabrao stručni žiri. Predstavit ćemo 21 gospodarstvo i tri "mlade nade" koji ulaze u uži krug izbora, a u rujnu će se održati završna svečanost dodjele nagrada Zlata vrijedan na Poljoprivrednom gospodarstvu Skelin u Drinovcima.

Danas idemo do Istarske županije i obitelji Franjul koja se može podičiti izvornim istarskim pršutom!

Ljubica Franjul, žena na čelu Obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva iz istarskog Svetoga Petra u Šumi. Ni slomljena je ruka ne može zaustaviti u obavljaju posla – rezanju za nepce izazovnog zaštićenog istarskog pršuta. Sreća je u nesreći što je, kao ljevoruka, slomila desnu ruku. No, svojih se radnih obveza teško rješava.

Ljubica je rođena Slavonka pa još nije naučila tanko rezati pršut, no bez obzira na to o proizvodnji te zaštićene istarske delicije, pnacete i istarskih kobasica zna sve. Šampionka je u pripremanju domaćih istarskih kobasica. Njoj je povjerena ona najdelikatnija, završna faza. Po količini mesa određuje količine začina – soli, papra i češnjaka.

No, bez pomoći supruga i sina Ljubica bi teško mogla sama uzgojiti hranu za 30-ak svinja u vlastitom uzgoju. Suprug Branko iznimno se ponosi svojim pršutima. Oni su potpuno istarski proizvod, od uzgojenih svinja, do tehnike obrade i sušenja, baš kao što su radili i Brankovi djedovi i pradjedovi.

S plasmanom autohtonih istarskih delicija, od kobasica, pancete do pršuta, problema nemaju. Kakvoća je na cijeni. No, uz primarnu proizvodnju i preradu svinja, Franjuli su se nedavno upustili u novi posao – uzgoj pilića za Purisova nasljednika Valipile. Za Branka je to bio logičan izbor, jer je dugo godina radio u supetarskom Purisu. Unajmili su objekt na godinu dana i isporučit će tvrtki Valipile nekoliko turnusa od oko 100.000 komada. Sve za piliće napravljeno je najsuvremenijom tehnologijom, kaže Branko, sve je automatizirano, od pojilica i hranilica do ventilacije i rashlađivanja prostora u kojem borave.

Kokice, iako kratko žive, za razliku od uzgajivača pošteđene su vrućine. No Franjuli, zadovoljni rezultatima mukotrpnog i predanog rada, zaboravljaju na vrućinu. Treba uzgojiti nova svinje kako bi se na zimu proizvele nove šampionske kobasice, panceta i pršuti.