Znate li tko su žveglači?

Očuvanju tradicije 'veglača u bistričkom kraju posvećena je nekolicina ljudi koji u svojim radionicama i kućnim obrtima proizvode drvene igračke i svirala koji su pod zaštitom UNESCO-a kao dio nematerijalne kulturne baštine. Ekipa Dobrog jutra bila je u selu Tugonicu, i posjetila jednu takvu radionicu.

Drva ispred kuće obitelji Hajnić ne manjka. No ne upotrebljavaju ga samo za ogrjev. Drvo se ovdje oblikuje i dobiva dušu s mirisom tradicije. Zanat žveglača Danijel Hajnić nastavio je nakon djeda i oca, u svojoj radionici izrađuje tradicijske drvene tamburice i igračke.

Usmena predaja kaže da su u bistričkom kraju ovakve drvene tamburice počeli izrađivati još u vrijeme Marije Terezije. O tome su postojali i spisi, no kad su se stare kuće rušile i gradile nove spisi su se bacili, a sad bi nam to dobro došlo, govori Danijel. Unatoč tome tradicija se održala.

Vrijedno znanje prenosi se s koljena na koljeno. Tamburice se izrađuju ručno uz pomoć pokojeg alata. Za seriju od 20 tamburica potreban je cijeli tjedan rada. Svaka obitelj ima svoj karakterističan cvijet kojim ukrašava tamburice, kaže Danijel. On svoje ukrašava onako kako je to radila njegova baka.

Izrađuje Danijel i tradicijske drvene igračke koje su pravi ukras zagorskih, ali i sajmova u cijeloj Hrvatskoj. On ih radi, a mama ih oslikava. Tako rođena Međimurka čuva zagorsku tradiciju. Nakon što se drvo obradi, izrezbari, nanosi se boja, i to ne bilo koja. Obavezna podloga je žuta, pa dolazi crvena, pa cvjetovi i srca. Ukrašavaju se ornamentima narodne nošnje, a najčešće se izrađuju igračke u obliku konja, ptica, kola, namještaja za lutke, leptiri s krilima. Djeci su radost, a odraslima podsjetnik na vrijednu prošlost. A onda se od zaborava čuva i nekoliko kućnih obrta i radionica, poput ove Danijelove.

Uz tamburice i igračke koje najviše radi, izrađuje i ploče s veselim natpisima za klijeti i uživa čuvajući baštinu svoga kraja.