Makete čuvaju uspomene na hrvatske tradicijske brodove

Batana, pasara, guc, gajeta, leut, štilac, bracera, pelig i trabakul… Koliko ste spomenutih brodica vidjeli? Znate li kako izgledaju i čemu su služile?
Luciano Keber izrađuje makete i čuva uspomene na hrvatske tradicijske brodove. Ekipa Dobrog jutra posjetila ga je u Bakru.

Još od vremena kada su u Bakru stolovali Frankapani, Jaz se spominje kao prikupljalište vode iz bogatih bakarskih izvora. To je prirodni fenomen jezerca uz more. U njemu je voda hladna, čista i nikad je ne manjka, čak ni u vrijeme suše. Potkraj 20. stoljeća počelo je poribljavanje Jaza pastrvama. Uz pastrve odnedavno tu je još dvoje novih stanara - Mate i Matilda.

Autor brodica je Luciano Keber, jedan od rijetkih poznavatelja tradicijske brodogradnje s pomorskim obrazovanjem i 35 godina brodomaketarskog staža. Ljubav prema brodovima i moru naslijedio je od oca. Mi ovdje kažemo, more sve može. Nije to samo izvor hrane već je izvor kompletne duhovnosti i jednog zadovoljstva. Biti u moru, na moru, oko mora i sa morem…

Luciano u šali kaže kako je kao dijete sam sebi izrađivao igračke. Prvu maketu napravio je s 8 godina. Poslije je završio pomorsku školu. Trinaest godina je plovio, istraživao stare brodove i učio zanat od starih maketara. Odlučio se za tradicijske brodice hrvatskog Jadrana. Maketama ih oživljava i čuva. Završiti barku i stavit ju na more, vidjet ju kako ona pluta, biti pored nje u njenoj visini… tada dođem do zadovoljstva.

Iako uživa u pogledu na svoje makete dok plove morem, Luciano ih previše voli da bi ih ondje i ostavio. More je more, ali brodice život znače.