Prvi čamac u postavu karlovačkog Gradskog muzeja

Karlovac. Grad na četiri prelijepe rijeke. Baš zato pomalo je čudno da do sada gradski muzej u svom postavu nije imao ni jedan od brojnih potopljenih čamaca koji se mogu pronaći u mulju Dobre, Korane, Mrežnice i napose Kupe.

Prije koji tjedan to se promijenilo, kada se iz Zadra nakon dvije godine restauracije i konzerviranja vratio čamac star koliko i grad, ili možda stariji. Čamac je nađen davne 1966. u Kupi kod Rečice. Takvih čamaca na području Karlovca ima dosta, samo do sada nismo imali prilike konzervirati ih i sačuvati, ističe kustos Lazo Čučković. Čamac dug 3 metra, a pretpostavlja se da je u originalu bio 5 metara dužine, besplatno su za karlovački Gradski muzej od propadanja sačuvali konzervatori  Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra. Iz istog vremena kao i čamac, kemijskom analizom je utvrđeno između 1500. i 1600., je i naprava za koju nije pouzdano je li služila kao lopata za žito ili kao veslo.

Karlovac je grad koji točno zna svoj rođendan. 13. srpnja 1579. počela je podno starog grada Zrinskih, Dubovca, izgradnja vojne utvrde za zaštitu od turskih osvajanja. Izgrađena je u obliku 6-krake zvijezde, a svojom geometrijom, simetrijom pa i proporcionalnošću bila je pravi ponos renesansnih pomaka u arhitekturi. Austrijski nadvojvoda Karlo koji  je naredio izgradnju bastiona strateški ga je smjestio baš ovamo, u okruženje četiriju rijeka. Već od samog osnutka utvrdu nastanjuju i civili, obrtnici i trgovci koji su zapravo logistička potpora vojsci.

Nakon što je potkraj 17. stoljeća Karlovac prestao biti pod vojnom upravom počinje njegov procvat. Smješten na čvorištu triju važnih putova koji vode prema moru postaje jedan od najbogatijih hrvatskih gradova. Umjesto drvenih kuća grade se palače, prve zgrade od opeke u Hrvatskoj sazidane su baš u Karlovcu. Grad se širi i izvan opkopa koji okružuje zvijezdu. a koji je i danas sačuvan kao prekrasan zeleni perivoj.

U 19. stoljeću Karlovac je grad koji je plaćao najveći porez u Hrvatskoj zahvaljujući riječnoj trgovini. Do izgradnje željezničke pruge žito iz cijele panonske nizine lađama se dovozilo do Karlovca, tu se pretovarivalo i vozilo na more u luke iz kojih se onda odvozilo dalje, objašnjava gospodin Čučković.
Maleni hrastov čamac za sada je jedini svjedok nekada bogate karlovačke brodarske prošlosti. A dok nema novaca za izvaditi još neku od velikih lađa koje Kupa uvijek krije, u muzejskoj besparici, bolje ih je za sada ostaviti u mulju, gdje nedostatak kisika sprječava njihovo raspadanje, pa tako mogu ostati sačuvani tisućama godina.