Još od davne 1849. u radionici Heferer rađa se čarolija

Od Zagreba, Krapinskih Toplica, Varaždina pa sve do Raba, Splita, Supetra i drugih gradova po cijeloj Hrvatskoj, održava se 22. Festival Orgulje Heferer, fesitval na orguljama proizvedenim ili rekonstruiranim u zagrebačkoj radionici Heferer. Festival je započeo 19. srpnja, a traje sve do 18. prosinca.
Danas, u 20 sati u sklopu Festivala održat će se koncert u varaždinskoj Katedrali Uznesenja  Blažene Djevice Marije na nebo. Na orguljama Wolfganga Juliusa Brauna (1988.) svirat će Yuval Rabin (Izrael), a kao solit na violini nastupa Goran Končar. Na repertoaru su djela J. S. Bacha, D. Bobića, C. Ph. E. Bacha, Y. Rabina, F. Mendelssohn-Bartholdia, C. Saint-Saënsa  i L. Viernea.

Ekipa Dobrog jutra posjetila je radionicu u kojoj nastaju orgulje - Atelier Heferer.

Još od davne 1849. u radionici Heferer rađa se čarolija. U umjetničkoj radionici od tada su vješte majstorske ruke stvorile 263 orgulje, a njih 88 restauracijom je dobilo priliku za novi život. Baš poput onih iz crkve u Klakaru, koje su se nakon više od 100 godina vratile u radionicu u kojoj su nastale. Sad smo u fazi intoniranja svirala. Zvuk orgulja mora se intonirati kada se radi probna montaža u ateljeu. Sva svirala dolaze u ruke i podešavaju se da bi zvuk bio u određenom registru, objašnjava ovu fazu posla Tomislav Faullend Heferer.

Tomislav pripada petoj generaciji koja je odrasla u ovoj radionici i nastavila posao svojih djedova, pradjedova, prapradjedova. Prvi njegovi posjeti radionici bili su, kako kaže, 'smetajući' majstorima. Dolazio je igrati se i malo 'prčkati' po alatima i dijelovima instrumenata. Kasnije je u radionici zarađivao i prve džeparce.

Hrvatska je bogata rijetkim i starim orguljama, neke su već restaurirane, druge čekaju. Posao graditelja orgulja ne može se naučiti iz knjige, on se mora živjeti, kaže Tomislav. Tajne i vještine prenose se s generacije na generaciju, a orgulje postaju sve bolje, sve prepoznatljivije. Zanimalo nas je hoće li i njegovi potomci nastaviti tradiciju. Na to Tomislav kaže, svi se oni vrzmaju, kao djeca dolaze ovdje, igraju se koliko mogu i koliko smiju, da osjete miris radionice. Što će biti to se ne zna, jer naša profesija jest malo u raskoraku sa stilom života kakav je danas.

Građenje i restauracija dugi su procesi, a iznimno je važno da instrument akustički odgovara prostoru u koji je postavljen. Jedne od Hefererovih orgulja pronašli smo u njihovu prirodnom ambijentu, u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja na zagrebačkoj Novoj vesi

I danas kad odjekuje grmljavina orgulja, ne treperi samo građevina crkve, njene kolumne, lađe, staklo na prozorima i svijećnjacima, nego i čitava moja tjelesna i duhovna supstancija, napisao je Krleža.