Štrigovački govor proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom

Zbog suvremenoga načina života lokalni govori nestaju brže nego ikad, a predrasudama nepravedno opterećeno kajkavsko narječje potiskuje se već nekoliko naraštaja.

Štrigovčani su odlukom Ministarstva kulture napokon dobili zadovoljštinu premda već u obližnjim gradovima znaju pomisliti da su Slovenci: njihov je govor Ministarstvo kulture proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Plod je to istraživanja podružnice Instituta za jezik i jezikoslovlje koja je u Čakovcu osnovana prije godinu dana baš sa svrhom očuvanja kajkavskih lokalnih govora.

Dok je ekipu Dobrog jutra gospodin Komar častio studenom vodom, na prvi pogled činilo se da je u štrigovskom selu Banfiju, tik uz slovensku granicu - vrijeme stalo. Štefica Komar kaže da je nekada bilo više igre, a danas djeca samo sjede za kompjutoru. I govori se danas drukčije: u javnosti, u privatnoj sferi, pa čak i doma.

Štrigovska skupina govora gornjega međimurskog poddijalekta diči se s čak 11 samoglasnika, poseban je i naglasni sustav. Njihovo leksičko blago u drugim dijelovima Međimurja nećete sigurno pronaći, ističe dr. sc. Ines Virč, voditeljica čakovečke podružnice Instituta za jezik i jezikoslovlje. Zato je Institut za jezik, uz štrigovsku školu i KUD, nositelj mjera zaštite koje je donijelo Ministarstvo kulture.

Na Listi zaštićenih kulturnih dobara štrigovska je skupina tek prva među međimurskim kajkavskim govorima; priprema se i kotoripska.