Baraćeve špilje - zaštićeni geomorfološki spomenik prirode

Na samom kraju Karlovačke županije, 6 km od Rakovice, krije se pravo blago – Baraćeve špilje.

Blag uspon na sjeverne padine Baraćeva brda dovest će vas do male, odnosno Donje špilje u koju ipak ne smijete ući. Jedan od razloga je taj što je špilja nekim dijelovima neprohodna, a drugi je jedan mali kukac, točnije špiljski kornjaš - endemski machaerites pavleki. Upravo zbog njega špilja je uključena u područje ekološke mreže Europske unije Natura 2000.

Nastavite li hodati, doći ćete do velike, odnosno Gornje špilje koja je postala prava turistička atrakcija. Špilja se zapravo nalazi u vrhu brda ili Baraćeve brine, te nije duboko pod zemljom, a ukupne je dužine 493 m. Za posjetitelje je otvoreno samo 200-tinjak m no to ne treba ljude obeshrabriti, jer je špilja apsolutno zasigana tj. unutra postoji puno sigastih oblika, objašnjava vodič Slaven Vuković.

Prije ulaska obvezno je staviti kacigu na glavu, a poželjno se i toplije odjenuti. Temperatura u špilji je 9° C, a vlažnost je 100%, pa možemo reći da je unutra vrlo ugodno za disanje. Ti stalni uvjeti pridonose rastu siga koji je specifičan, a ovisi o puno faktora i jako je spor. Zbog toga se moramo pridržavati pravila, koja su jednaka u svim špiljama, da se unutar špilje ne smije ništa dodirivati.

Špilja se prvi put spominje 1892., ali do danas nije utvrđeno zašto se naziva baš Baraćevom. Jedno od objašnjenja je da je mađarska vojska koja je u vrijeme Austro-ugarske monarhije bila stacionirana u blizini špilje zbog prijateljskog odnosa domicilnog stanovništva prozvala špilje – prijateljske špilje ili na mađarskom barátságos barlangok. Kasnije u iskrivljenoj varijanti izgovora lokalnog stanovništva nastalo je ime Baraćeva špilja. 

Danas je ona zaštićeni geomorfološki spomenik prirode. A osim turistima, zanimljiva je i paleontolozima i arheolozima. Ova pećina je izuzetno bogata nalazima. Osim nalaza ljudskih ostataka ljudi koji su vjerojatno pobijeni za vrijeme Turaka, što kaže i narodna legenda, neki nalazi kostiju ljudskih ostataka vjerojatno potiči iz brončanog doba. Postoje dva zida koja su ljudi napravili da bi se skrivali od Turaka, ističe arheolog Krešimir Raguž. Od životinjskih vrsta nađeni su ostaci nosoroga, špiljskog medvjeda, lava, vuka, hijena.

I u trenutku snimanja arheolozi su nastavljali potragu. Na terenskom radu ekipa Dobrog jutra zatekla je hrvatsko-američki arheološki tim. Hrvatski dio tima vodi istraživanje, a Amerikanci za uzvrat što sudjeluju i što studenti Sveučilišta Wyoming imaju ovdje terensku nastavu, rade analize koje nije moguće napraviti u Hrvatskoj. Istraživanje Gornje Baraćeve špilje provodi Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu uz financijsku potporu Ministarstva kulture.   

Pronađene kosti ispričat će detalje iz prošlosti koje skriva ova špilja. Baš ovdje pronađeni su i keramički predmeti, željezna ostruga, komad drvenog luka. Dovoljno razloga da kažemo kako je ova špilja uistinu pravi svjedok naših davnih, burnih vremena.