Znate li što je paulovnija?

U Kini je paulovnija popularno drvo s dugom tradicijom. Kod nas su, pak, samo rijetki upoznati s njezinim prednostima. Ekipa Dobrog jutra posjetila je jednog od uzgajivača paulovnije nedaleko od Križevaca.

U Carevdaru postoji plantaža paulovnije, prostire se na 4 000 m2, i čini veliko carstvo Velimira Kraljića. 2014. igrom slučaja saznao sam za to drvo i odlučio se pokusno posaditi jedno polje. Doma sam samo proizveo sadnice iz sjemena, koje je Velimir posadio početkom lipnja 2014. i za godinu dana izrasle su mlado drvo visine približno 1 m.

Paulovnija potječe iz jugoistočne Azije. Ondje je vrlo popularno drvo, a kod nas se samo rijetki upuštaju u još neistraženu avanturu njene sadnje. Smatra se da je paulovnija najbrže rastuće drvo. U samo 8 do 10 godina krošnja mu izraste oko 20 metara. Kad dozrije, u dobi od 8 do 10 godina, kubik tog drveta u prosjeku teži nekakvih 350 kg. To je dosta lagano drvo, savitljivo je… vrlo brzo gubi vlagu. Koristi se u drvnoj industriji za izradu namještaja, podova i slično. Osim toga može se koristiti i za ogrjev, jer ima veliku kaloričnu vrijednost – kao dobar drveni ugljen.  

Osim u drvnoj, upotrebljava se u avioindustriji te automobilskoj. Ili pak kao ukras ispred kuće, na terasi. Jer nakon samo tri godine, tijekom proljeća njezini se listovi pretvore u mirisne, ljubičaste grozdove. U Kini vjeruju da donosi sreću. Običaj je da  paulovniju zasade kada se u obitelji rodi kći, a na dan njezina vjenčanja daje se u miraz za izradu namještaja.  

Odlučite li se na sadnju ovog višenamjenskog drveta, dobro je znati kakve uvjete voli. Zemlja bi trebala imati ph vrijednost u rasponu do 5,5, do 8,5. Ne bi smjela biti močvarna. Prvu godinu je najviše poslao oko zalijevanja, tjedno joj treba 10-ak litara vode da bi se mogla normalno razvijati.

A kada se razvije, ostaje nam uvjeriti se je li ovo drvo uistinu pravo malo prirodno bogatstvo, a možda i budućnost domaćeg tržišta.