Znate li kako je žetva izgledala nekada

Najvažniji godišnji posao u Slavoniji – žetva – za slavonskog je seljaka oduvijek bila puno više od posla. Poslovi vezani uz žetvu utkali su se u društveni i kulturni život i s vremenom poslali simbol ovoga kraja.
Prikaz, kako se nekada ručno kosilo i vršilo žito pomoću strojeva već tradicionalno prve srpanjske subote pod nazivom 'Kruh naš svagdašnji-žetva i vršidba u prošlosti' organizira Turistička zajednica grada Županje.


Put njive baš kao u stara vremena krenulo je i staro i mlado. Odjeveni u rubine i skute, u rukama im srpovi i kose. Dok su kosci zlatne klasove skidali žene su ih skupljale, djeca vezala u snopove. I tako od jutra do mraka. Svaki pravi Šokac na njivu nije išao bez žene, ako nije planirao ostati gladan. Na meniju su bili kralj i kraljica slavonske kuhinje – kulen i kobasica – kao i ostale slavonske delicije. Al´ rakija snage da, pa niz grlo lakše kliznu i slanina i čvarci, jer uz težak rad išla je i 'jaka' hrana. Nakon doručka palio se dreš, koji i danas kao stogodišnjak još od prve pali. Guta on snopove te odvaja zrno od pljeve. A kad iz njega zlatna zrna poteku sretan je seljak. Zna da gladan neće biti. Zlatno zrno hranilo je nekad cijele obitelji. Žetva im je kruh dala. I poljubac u slami dio je svake žetve. Što duže traje kažu godina bude rodnija i plodnija.

Nekad prava muka danas je atrakcija za sve posjetitelje. Ovu manifestaciju jedan strani turistički magazin proglasio je najzanimljivijom u zemlji.