Društvo 'Zvono uz Kupu'

Priča o karlovačkim prijateljicama mogla bi se opisati kao moderna Družba Pere Krvžice. U kojoj glavnu ulogu imaju odrasli, zapravo nekoliko vrlo poduzetnih žena, koje umjesto mlina grade lađu i zbog nje oživljavaju cijeli svoj kraj uz rijeku Kupu.   

Jasmina Cvetković Braim, predsjednica društva Zvono uz Kupu (ZUK), je u društvu kolegice s balkona gledale kako se djeca igraju u dvorištu društvenog doma, oko kontejnera za komunalni otpad, zgrada je bila dosta ruševna i njih su dvije dobile ideju da ga treba obnoviti. Od toga dana do danas s još nekoliko prijateljica neumorno rade da vrate život u ruralni kraj oko grada Karlovca.

Obnovile su devastirani društveni dom i sada ispred njega izvode naizgled površnu radnju. Sjedeći na klupi i promatrajući što se događa one su smislile su, pripremile i dobile novac za projekte vrijedne čak 10 milijuna kuna.

Jasmina je ta koja pokreće ovdje stvari. Nikolina Belančić Arki sudjeluje u projektima koji se tiču povijesti i etnologije. Ana Prepolec Padežanin se bavim kreiranjem turističke ponude na Lađi, kreativnim idejama i umjetnošću općenito. Antonija Perač Fištrović jednostavno objašnjava svoju ulogu - sve što one smisle, ja realiziram.

 U mnoštvu priča o neiskorištenim nepovratnim sredstvima koje nam Europska unija nudi, one su dio lijepe priče o iskorištenoj svakoj ponuđenoj kuni ili euru. ZUK je u šest godina proveo veliki broj projekata, danas je to vrijednost od čak 10 milijuna kuna vrijednih projekata, te trenutno zapošljava šest mladih osoba, ističe Jasmina. Usprkos svem novcu koji su dosada na temelju dobrih projekata dobile, najvrednije im je, kažu, to što su znanje kako projekte napraviti prenijele i na desetak mladih Karlovčana, koji su nakon prakse i nakon rada u ZUK-u na europskim projektima kasnije našli zaposlenje na projektima u gradu Karlovcu na projektima koje provode Grad i gradske škole, a koji su financirani iz europskih fondova. Oni su danas jedni od malobrojnih stručnjaka na području Karlovca koji zapravo su sposobni provoditi europske projekte.

Zahvaljujući tom prenošenju znanja obiteljska poljoprivredna gospodarstva uz rijeku Kupu dobila su sredstva za razvoj svojih poslovnih ideja. A to je samo jedan mali dio velike, glavne priče o kojoj od onog prvog dana ove žene maštaju. Znali smo da su Kupom nekada plovile žitne lađe koje su prevozile dobra, žito, drvo i slično, što se transportiralo prema moru. Malo smo istražili kakvi su to brodovi bili, to je bio Nikolinin zadatak. Našli smo i model lađe koja je plovila Kupom i koju smo mi onda odlučile zapravo izgraditi, govori Jasmina. Kako za njih riječ nemoguće ne postoji, za svoj san osigurale 600 000 €, naravno, iz europskih fondova.

Osim izgradnje lađe, planira se i uređenje biciklističke staze žitni put, kao i izgradnja korablje žitne lađe veličine 25 m koja bi bila replika lađe kakve su u 18. stoljeću povile Kupom u Karlovcu. Nadaju se da će njihova lađa uskoro zaploviti i smišljaju što će sve ponuditi onima koji krenu Žitnim putem. Pokazat će im svu tradiciju svoga kraja i provesti ih kopnenim lokalnim znamenitostima, jedna od kojih će svakako biti i Pokupske kuće kojima su dale novi sjaj - pogađate opet sredstvima koje su dobile, ovoga puta iz domaćih potpora. Stvaraju i Eko bajku Zamršje, jedinstveno solarno naselje sa slamnatim kućama, educiraju o održivom razvoju…

Ponosne su na sve uspjehe, koje ne možemo sve ni pobrojiti i gledaju u budućnost baš onakvu kakvom su je same zamislile.