Znate li gdje je sv. Pavao doživio brodolom?

Nacionalni park Mljet jedan je od najljepših jadranskih otoka koji, ne bez razloga, na Dan sv. Petra i Pavla obilježava svoj dan. Dan općine bio je prigoda da se još jednom istakne povijesna istina – brodolom sv. Pavla apostola nije dogodio na Malti, već na Mljetu. Biblijski zapisi proteklih su godina znanstveno potvrđeni, a Mljet je dobio još jednu veliku priču koju tek treba ispričati.

Biblijski zapisi o putovanju sv. Pavla apostola s Krete u Rim, koji govore o snažnoj oluji koja je njegovu lađu nosila po moru dok se nije razbila o hridi otoka Melite spominju i mjesto na kojem je doživio brodolom, ali se i spasio. Sv. Pavao na tom je otoku ostao tri mjeseca, a zatim otplovio dalje prema Rimu. Otok brodoloma sv. Pavla, piše u Bibliji, bila je Melita.

U to vrijeme su i Maltu i Mljet nazivali tim imenom. Bitna je činjenica da je Mljet  ono što nam je Malta, glavni grad la valeta,  otela voljom malteških vitezova  i europskim interesima, mišljenja je Miho Demović, predsjednik Udruge sv. Pavla apostola mljetskog  brodolomca.

Do 1530. i dolaska vitezova Ivanovaca na Maltu kao mjesto tog brodoloma navođen je Mljet, upozoravao je na to dubrovački pjesnik, filozof i mljetski opat Ignjat Đurđević u svom djelu 'Sv. Pavao apostol brodolomac', koje je Miho Demović 2008. preveo s latinskog i objavio. Njegovu djelu koje je potreslo tadašnju Europu argumentima su se priključili i znanstvenici koji od tada svojim radovima pokušavaju vratiti slavu brodoloma sv. Pavla Mljetu.  Danas na temelju tri zbornika  koja smo izdali znamo daleko više nego se znalo prije tri stoljeća, tako da sa znanstvenom sigurnošću možemo tvrditi  da je Mljet sukladan opisu iz djela apostolskih, ističe Miho Demović. U zborniku su radovi klimatologa, nautičara, stručnjaka koji dokazuju da vjetrovi koji su puhali nisu mogli lađu nikako otpuhati na Maltu, nego isključivo na Mljet, a dokaz su, dodaju, i mljetske zmije ljutice koje se spominju u Bibliji. U djelima apostolskim  u poglavlju 28 opisan je poznati slučaj  oplitanja ruke sv. Pavla jednom zmijom otrovnicom koja ga je ugrizla, međutim on je uspio otresti tu zmiju koja je završila u vatri...  Znade se da na Malti otrovnica nema, dodaje Darko Žubrinić, član Udruge sv. Pavla apostola mljetskog brodolomca

Poznato je da su na Mljet 80-ih godina uvezli mungose kako bi se riješili ljutih zmija koje su stanovnicima od pamtivijeka zadavale muke. Uz to, zaronite li kod maloga Škoja na jugoistoku otoka - gdje se pretpostavlja da je mjesto brodoloma, mogli biste i pronaći ostatke aleksandrijske lađe iz 1. stoljeća, točnije ostatke tereta koji je ona nosila. Danas jedino na Jadranu na tom mjestu imate  ostatke 7 kamenica u kojima se prenosilo žito, u jednoj od njih su zaista i nađeni ostaci žita po kojima se ustanovilo vrijeme brodoloma, govori Josip Mozer, član Udruge sv. Pavla apostola mljetskog brodolomca

Za početak u Polači, odakle se pretpostavlja da je sv. Pavao 61. godine otplovio dalje prema Rimu planira se uskoro postaviti svečev kip, a krenut će i turističke ture putovima sv. Pavla po otoku Mljetu.

Da Maltežani shvate da su bili u krivu pobrinut će se Udruga sv. Pavla apostola mljetskog brodolomca koja godinama vrijedno radi i traži znanstvene dokaze kako bi slavu tog brodoloma vratila otoku na kojem se zbio.