Zašto (ne) vjerovati prognozama?!

Može li s dr. Buizzom poteći bujica vjere?


I razumijevanja!

Naravno, u vremenske prognoze, iako se neka njegova razmišljanja o ansamblu prognoza mogu primijeniti ne samo na meteorološke izračune.

Zašto se griješi kod prognoza? Koja su ograničenja? Kolika je pouzdanost prognoziranja 6 mjeseci unaprijed? Zašto je ponekad lakše prognozirati više mjeseci unaprijed nego samo nekoliko dana? Hoće li ovo ljeto uistinu biti iznadprosječno toplo? Ima li veze El Nino s Hrvatskom? Koji je hrvatski meteorolog jedan od pionira ansambl prognoza u mnogima poznatom ECMWF-u? Na ta i još neka druga pitanja možete naći odgovore u intervjuu Zorana Vakule s dr. sc. Robertom Buizzom, jednim od vodećih svjetskih stručnjaka za ansambl prognoze - za one koji prvi put čuju taj termin – pojednostavljeno - to je skup različitih prognoza za isto vremensko razdoblje, za neko mjesto ili područje, koje su izračunate na temelju malo promijenjenih početnih uvjeta.

Dr. sc. Buizza i ECMWF.

P - Dr. Buizza - vi ste znanstvenik ECMWF-a, štoviše, voditelj Odjela za prediktabilnost (predvidljivost) Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF) sa sjedištem u Readingu, u Velikoj Britaniji. Mnogi ljudi u Hrvatskoj čuli su za ECMWF jer meteorolozi iz DHMZ-a, koji rade i za HRT, relativno često spominju kako je ECMWF jedan od njihovih glavnih izvora za vremenske prognoze, osobito za srednjoročne i dugoročne. Ipak, možete li objasniti što su glavne aktivnosti ECMWF-a i njegov položaj u trenutačnom meteorološkom svijetu?

ECMWF je nezavisna međunarodna organizacija koju podržavaju 34 zemlje, među njima i Hrvatska. To je i istraživački institut i 24/7 operativna služba. Općepriznati svjetski lider u srednjoročnom i mjesečnom prognoziranju. Naš sezonski sustav također daje prognoze vrhunske kvalitete do godinu dana unaprijed. Cilj nam je nastaviti pružati najkvalitetnije prognoze potrebne za upravljanje meteorološkim rizicima, ne samo zemljama koje nas podržavaju, nego i ostalim korisnicima. Također, imamo važnu ulogu u potpori Svjetskoj meteorološkoj organizaciji u nekim od njezinih ključnih programa.

MISLI ANSAMBLOM!


DJELUJ POMOĆU ANSAMBLA!

P – U svijetu postoje mnogobrojni modeli atmosfere, ali ECMWF modeli su specifični, pogotovo njegove ansambl prognoze. Možete li objasniti glavne osobine i filozofiju?

Razvoj i operativna uporaba ansambala vremenskih prognoza bili su jedan od glavnih napredaka u numeričkoj vremenskoj prognozi (NVP) u posljednjih 25 godina. Ansambli omogućuju višestruku vrijednost NVP, za razliku od samo jedne prognoze, jer daju prognostičaru mjeru sigurnosti, koja ne postoji kod samo jedne prognoze. Ansambl daje prognostičaru niz scenarija koji se mogu dogoditi u budućnosti, pa on može procijeniti vjerojatnost pojavljivanja različitih meteoroloških događaja. Korištenjem ansambla vremenskih prognoza prognostičar može davati izjave, kao što je: "postoji 70% vjerojatnosti za sutrašnji suh dan', ili: 'sutrašnje je stanje atmosfere vrlo neizvjesno, s 50% vjerojatnosti za ekstremne udare vjetra'. Svi znamo koliko je teško prognozirati vrijeme.

Prognoze su neuspješne zbog dva razloga: prvi, jer ne znamo precizno početno stanje atmosfere, koje je osnovni uvjet za daljnje numeričko izračunavanje, primjerice vrijednost temperature, vjetra i tlaka zraka nad cijelom zemaljskom kuglom.

Drugo, naši modeli, čak i oni najbolji, daju nam samo približan opis atmosfere i procesa (primjerice interakcije između oblaka i zračenja) koji utječu na razvoj vremena.

Problem postaje još složeniji zbog činjenice da je atmosfera kaotičan sustav, pri čemu male početne pogreške mogu vrlo brzo rasti u jednu veliku.

Zbog tih triju razloga - neizvjesnost početnih uvjeta i  modela te kaotično ponašanje atmosfere, imamo numeričku vremensku prognozi u vjerojatnostnom obliku, pomoću ansambla. RAZMIŠLJAJ ANSAMBLOM! DJELUJ  POMOĆU ANSAMBLA! Budi svjestan mogućnosti različitih razvoja vremena. Prognostičari koji tako rade u mogućnosti su pružiti svojim korisnicima prognozu i mjeru njezine sigurnosti - povjerenje u prognozu.

P - ECMWF ansambl prognoze omogućuju prognoze vjerojatnosti (na engleskom: probabilistic forecast). Ali one se baš odviše ne koriste u Europi, barem prema mojim informacijama. Čini mi se da američki prognostičari koriste vjerojatnosti u prognozi znatno više nego europski. Slažete li se? Imate li pregled stanja u svijetu o toj problematici?

Ovo je moj dvadeseti posjet nekoj članici ECMWF-a u posljednjih 10 godina, a mnogo sam godina uključen i u godišnje sastanke korisnika ECMWF prognoza. Vidio sam ogroman napredak u korištenju vjerojatnostnog pristupa prognozi, temeljenom na ansamblu, ali slažem se – to se još ne koristi koliko bi moglo. Često čujem, kao objašnjenje, kako korisnici - ljudi koji prate prognozu na radiju i televiziji, ne razumiju vjerojatnosti, i zato prognostičari daju  determinističke prognoze, nazovimo precizne, kao da postoji samo jedan izračun modela za buduće razdoblje. Pitam se jesu li prognostičari u pravu kada tvrde da korisnici ne razumiju vjerojatnosti - pa mnogi se ljudi kartaju, igraju loto, glasuju i prate ankete prije izbora, i u svim tim aktivnostima primjenjuju osnovna znanja o vjerojatnosti. Dakle, pitam se jesu li prognostičari odviše oprezni, ne trebaju li vjerovati više korisnicima i njihovom znanju, te im omogućiti informaciju u obliku vjerojatnosti. Prognoze u obliku vjerojatnosti ne moraju biti složene: one mogu biti izražene kao jednostavan mogući scenarij. Na primjer, "danas će najvjerojatnije biti suho, ali navečer postoji 20% vjerojatnosti za grmljavinu i jake pljuskove.' Siguran sam da bi većina ljudi mogla razumjeti takvu prognozu, u obliku vjerojatnosti.

„Rat“ Europa – Amerika.

P – Sjećam Vas se sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća, kada ste već bili viši, tzv. senior znanstvenik i radili na srednjoročnim prognozama, te zajedno s kolegama iz ECMWF imali svojevrsne znanstvene "bitke" - rasprave i žestoke diskusije - sa znanstvenicima iz američke Nacionalne meteorološke službe (NCEP), o tome kako je najbolje dizajnirati ansamble vremenskih prognoza. Što se dogodilo poslije? Tko je pobijedio?

Ono što nazivamo 'bitka' je bila samo jako strastvena rasprava o tome kako se trebaju osmisliti ansambli. Naučili smo mnogo iz „vrućih“ rasprava kojima ste mogli svjedočiti. Ali smo i pisali zajedničke znanstvene radove, u područjima u kojima smo se slagali, ali i ne slagali. Primjerice, moj članak iz 2005. godine sa Zoltanom Tothom iz američke Nacionalne meteorološke službe i Peterom Houtekamerom iz kanadske. Kao što sam već spomenuo, želimo MISLITI  i DJELOVATI ANSAMBLOM jer postoje neizvjesnosti u početno stanje i u formulaciju modela. Jedno od ključnih pitanja koje smo morali riješiti kada smo stvarali operativne ansamble je kako sve to simulirati u našim ansamblima. Različite metode su predložene na temelju različitih ideja i teorija. Te su rasprave još uvijek u tijeku, i različiti ansambli koriste različite pristupe i tehnike. Na pitanje „tko je pobijedio?“ mogu dati dva odgovora. Prvi – svi smo pobijedili, jer smo pokazali zajednici da moramo MISLITI i DJELOVATI ANSAMBLOM. Drugi - ako se uspoređuju globalni srednjoročni ansambli – oni koji prognoziraju na nivou cijelog svijeta za 10 do 30 dana unaprijed – ECMWF je pobijedio, budući da naše prognoze imaju najveću vještinu prognoziranja.

P - ECMWF je vele znano meteorološko središte - vrlo vjerojatno lider u svijetu vremenske prognoze. Koja je Vaša trenutačna uloga, položaj i zadaća u ECMWF-u? Što znači: Voditelj Odjela za prediktabilnost?

Odjel za prediktabilnost osnovan je prije 10 godina u cilju koordinacije istraživanja i razvoja u ansambl predviđanjima ECMWF-a, za znanstveno unaprjeđivanje i daljnje poboljšanje prognoza u obliku vjerojatnosti. U siječnju 2011. godine, kada sam bio imenovan voditeljem, dobio sam odgovornost koordiniranja svih istraživanja i razvoja (IiR) na modeliranju oceana, budući da je povezivanje dinamičkih modela oceana i atmosfere ključno za napredak srednjoročnih i dugoročnih prognoza. ECMWF srednjoročne i mjesečne prognoze omogućuju najpouzdanije prognoze za 2-3-4 tjedna unaprijed jer su povezane s modelom oceana, koji je kvalitetan. Kao voditelj ovog odjela, odgovoran sam za cjelokupan rad na IiR-u  na ansamblu predviđanja i na modeliranju oceana (valovi, struje i morski led). Radim s druga dva voditelja odjela - modela i podataka, i direktorom istraživanja, koji koordinira IiR ECMWF-a, kako bismo bili sigurni da ćemo zadržati vrhunsku kvalitetu istraživanja koja dovodi do poboljšanja u našim operativnim proizvodima. Zajedno s ostalim direktorima dio sam Starijeg menadžerskog tima ECMWF-a, koji upravlja aktivnostima centra. Radimo najbolje što možemo i služimo zemljama koje podržavaju ECMWF.

Modeli atmosfere!?

P - Molim objasnite, na najjednostavniji mogući Vam način, izradu prognoza!? Što je računalni model atmosfere?

Postoje četiri ključna sastojka za izradu numeričke vremenske prognoze: stručnjaci (tj. ljudi), dobar model, motrenja/mjerenja i superračunalo. Trebate vrlo dobre stručnjake, znanstvenike s iskustvom u matematici, fizici, meteorologiji i informatici, koji razumiju teoriju, osnove atmosferskih procesa. Koristeći svoje znanje, ljudi pišu jednadžbe koje opisuju razvoj atmosfere, zemljište, procese u oceanu važne za prognozu vremena. Te se jednadžbe pretvaraju u računalni model, složen softver koji procjenjuje početne uvjete atmosfere i opisuje njezin razvoj, na način ansambla, u mreži točaka koja pokriva cijeli svijet. ECMWF mreža točaka koja se koristi u ansamblu, primjerice, ima točku svaka 32 km, u 91 sloju po vertikali. Mreža koja se koristi u determinističkoj prognozi visoke rezolucije koristi dva puta gušću mrežu i 137 vertikalnih slojeva. Kad znamo teoriju i napisali smo model atmosfere na ovakvoj mreži, trebamo podatke motrenja koji će nam omogućiti spoznaju trenutačnog stanja atmosfere. Ako želimo izraditi srednjoročnu-mjesečnu prognozu moramo znati temperaturu, vjetar, tlak, vlažnost, i to nad svakom točkom mreže modela, po cijelom svijetu. Konačno, potrebno nam je vrlo jako superračunalo, koje će „probaviti“ sve te podatke, i izračunati matematičke izračune, koji će nam dati prognozu meteoroloških elemenata za sljedeće dane i tjedne. Evo nekih brojeva: ansambl mreža ima oko 60 milijuna točaka, prikupljamo oko 100 milijuna motrenja/mjerenja svakoga dana i koristimo oko 20 milijuna izračuna za početno stanje; naš softver modela ima oko 2 milijuna linija koda; jedan od naša dva klaster superračunala ima 84.000 čvorova koji računaju brzinom od čak 200 teraflopsa (1 teraflop je 1012 operacija u sekundi).

Razlike nekad i sad.

P – Koje su glavne razlike u meteorologiji kada ste studirali i sada, posebno zadnjih 20 godina?

Govoreći o znanosti, u posljednjih 20 godina promijenilo se naše razumijevanje povezanosti fenomena i djelovanja na vrijeme. Na primjer, danas je jasnije nego prije 20 godina da, ako želite izraditi mjesečne ili sezonske prognoze morate koristiti kombinaciju modela oceana i atmosfere, uzeti u izračun i morski led, simulirati međudjelovanje ne samo tropskog i izvantropskog pojasa, nego i troposfere i stratosfere, i Arktika. Bolje razumijemo kako možemo inicijalizirati naš model – postaviti početne uvjete, primjerice, kako procijeniti početno stanje sustava kopno-oceani-atmosfera, i kako simulirati početne neizvjesnosti, kao i modelske neizvjesnosti u ansamblima.

P - Neki rezultati verifikacije pokazuju da je 1994. godine prognoza za 3 dana unaprijed bila podjednako pouzdana kao današnja prognoza za 7 dana unaprijed, a tadašnja prognoza za 10. dan podjednako je vrijedna kao današnja za 15. dan unaprijed. Je li to istina?

Da. Zahvaljujući napretku u četiri ključna područja koje sam spomenuo (znanstvenici s najnovijim znanstvenim spoznajama, bolji i potpuniji modeli, više motrenja/mjerenja i brža računala) danas su naše prognoze ansambla za 7 dana točne kao ansambl prognoze za 3 dana, izračunate prije dvadeset godina, a i današnje ansambl prognoze za 15 dana pouzdane su kao nekadašnje ansambl prognoze za 10 dana.

Prognoza na pametnim telefonima.

P - Prognoze na pametnim telefonima su vrlo popularne. Mnogi ljudi ne znaju da se prognoze ECMWF-a koriste i na primjerice yr.no, meteo.hr i www.hrt.hr. Izvor je isti, ali je vizualizacija različita. Kakvo je vaše mišljenje o korištenju takvih prognoza? Koristite li ih prije Vaših mnogobrojnih aktivnosti (skijanje, tenis, squash, odbojka, planinarenje, šetnja psa ...)?

Pametni telefoni su jak medij za brzo dijeljenje informacija i pristup informacijama gdje god se nalazili. I ja ih koristim, i za vremenske prognoze. No, ono što nikada ne zaboravljam je činjenica da su točke mreže modela koji izračunava takve prognoze svaka 32 kilometra, i da bih trebao koristiti prognozu u obliku vjerojatnosti. Uvijek gledam meteograme ansambl prognoza, jer mi daju mjeru pouzdanosti prognoza. Korisnici trebaju biti svjesni da: prvo, prognoza ima određenu razlučivost, pa čak i ako možete pristupiti s bilo kojeg mjesta, to vam daje prosječnu prognozu za točku mreže modela koja najbolje odgovara geografskom položaju pametnog telefona. I drugo, da bi se trebalo MISLITI ANSAMBLOM kako bi se spoznala pouzdanost prognoza.

P - Osim svakodnevnih aktivnosti, prognoze se koriste u mnogim drugim područjima. Srednjoročne i dugoročne prognoze postaju sve važnije za društvo i istraživanje klimatskih varijabilnosti i promjena. Kakva je uloga ECMWF-a u ovom području?

ECMWF je bio, i je, na čelu razvoja mjesečnih i sezonskih predviđanja. Naše srednjoročne - mjesečne ansambl prognoze omogućuju trenutačno najbolje dostupne globalne mjesečne prognoze dva puta tjedno, ponedjeljkom i četvrtkom u 00 UTC, za razdoblje do 46 dana. Donedavno, do 12. svibnja ove godine, izračunavalo se samo do 32 dana. I u tome je postignut napredak. ECMWF sezonske prognoze su najtočnije i za prognozu El Nino pojave. Inače, počeli smo proizvoditi mjesečne i sezonske prognoze zbog zahtjeva zemalja članica ECMWF-a za istraživanjem mogućnosti izračunavanja kvalitetne prognoze za tako dugo razdoblje. Budući da je početni eksperiment uspio, razvili smo i uveli sustave koji su sada dio naših redovitih aktivnosti. Naša zadaća je omogućiti zemljama članica i korisnicima najbolje moguće prognoze od nultog dana izračunavanja do jedne godine unaprijed, što uključuje i mjesečne i sezonske prognoze.

El Nino u Europi.

P – Što mislite o učincima El Nina na naš dio Europe?

Utjecaj El Nina diljem Europe i dalje se ne razumije sasvim dobro. Općenito, mogu reći da je Europa jedna od najtežih područja, a možda i najteže za izradu sezonskih prognoza. To je stoga što na vrijeme u Europi ne djeluju samo tropi (npr. El Niño), nego i Arktik, Sibir, jugoistočna Azija, Grenland i Sjeverna Amerika. Zbog tih složenih međudjelovanja, čak i slične pojave El Nina u Tihom oceanu mogu dovesti do različitih utjecaja u različitim dijelovima Europe nakon nekoliko mjeseci. Stoga mi je teško odgovoriti na ovo pitanje. Treba  pogledati ECMWF sezonske prognoze i vidjeti postoji li ikakav signal da ovogodišnje ljeto bude neuobičajeno, budući da smo prognozirali jak El Nino u Tihom oceanu. Ako se to učini, uočava se da je 60% vjerojatnost toplijeg ljeta od prosjeka na području Italije i Hrvatske. Za oborinu sezonske ansambl prognoze ne daje nikakav statistički značajan signal. I za to je dobro poznat dobar - oborinu je puno teže predvidjeti od temperature.

Prilagođavanje klimi u poljoprivredi.

P - Kako se prilagođavate klimatskim varijabilnostima i klimatskim promjenama? Mijenjate li što u Vašoj proizvodnji vina i maslinovog ulja?

To je prilično osobno pitanje, s obzirom da ECMWF nije uključen u proizvodnju vina i ulja! Dakle, ovo je vrlo osoban odgovor, na temelju mog obiteljskog iskustva! Od 2009. godine, moja supruga i ja pokušavamo proizvesti neke male količine ulja i vina u Toskani, na našoj obiteljskoj imovini. Suočavamo se s izazovima kao i cijeli poljoprivredni sektor. Primjerice, prošle godine nismo proizveli ulje. Uostalom, proizvodnja u cijeloj Italija bila je manja za oko 40% od uobičajene zbog vrlo kišovitog ljeta. Da se vratim na pitanje - da, kada smo započinjali posao mislili smo na klimatske varijabilnosti i promjene.Odlučili smo se za maslinu, a ne na neko drugo voće, jer masline mogu odoljeti topliju i sušu klimu. Kad smo kupovali posjed tražili smo onaj koji ima podzemne vode, kao i određenu količinu i vrstu vegetacije. Trudimo se prilagoditi klimatskim varijabilnostima pomicanjem vremena berbe grožđa i maslina, ovisno o sezoni. Dakle, moj odgovor je - da, razmišljali smo, a i dalje razmišljamo i prilagođavamo se klimatskim promjenama, a i o klimatskim varijabilnostima.

Suradnja s Hrvatima.

P - Znam da ste imali, i još uvijek imate vrlo dobar odnos s dr. sc. Čedom Brankovićem, hrvatskim meteorologom koji je radio više od 20 godina u ECMWF. Surađujete li i dalje na projektima? Ako se dobro sjećam, surađivali ste s još nekim meteorolozima iz Hrvatske?

Imao sam sreću raditi s Čedom, i to od mojeg početka u ECMWF-u. Još se sjećam 1991. godine i čitanja jednog od njegovih radova o mjesečnim predviđanjima dok sam se pripremao za intervju za posao. Čedo, i tim u ECMWF-u kojem sam se pridružio te godine, učinio je pionirski pothvat u ansambl prognoziranju i mjesečnim predviđanjima. Dijelom su i Čedine zasluge što ECMWF danas ima vodeću ulogu u ovom području meteorologije. On me naučio puno o prediktabilnosti - predvidljivosti i o mjesečnom predviđanju, i jedan je od najzaslužnijih za napredak ECMWF-a u tom području. Kad se iz ECMWF-a vratio u DHMZ nastavili smo surađivati i zajedno raditi. Divan članak objavio sam i s Čedom, Blažom (Blaženka Matjačić, op. a.) i Stjepanom (Stjepan Ivatek Šahdan, op. a.), kojim smo pokazali kako se ECMWF i nacionalne meteorološke službe mogu međusobno nadopunjavati u cilju kvalitetnije usluge - prognoze za naše korisnike. ECMWF ansambli prognoza na globalnom nivou imaju dosta grubu razlučivost, s mrežom od oko 20-30 km, a DHMZ, kao i mnoge druge nacionalne službe, ima ansamble s mrežom od 3-8 km, koji omogućavaju detaljnije kratkoročnije prognoze, koristeći početne i rubne uvjete od ECMWF-a. Taj rad omogućio je stručnjacima ECMWF-a spoznaje još nekih vrijednosti naših prognoza.

P - Kako ocjenjujete suradnju ECMWF-a i DHMZ-a?

Cijenio sam je mnogo, i još uvijek cijenim, kao i rad s institucijama u drugim zemljama članicama ECMWF-a. Suradnja s DHMZ-om bila je lijep primjer kako ECMWF i nacionalne meteorološke službe mogu raditi zajedno i nadopunjavati se. Sličnu interakciju imamo i s nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama svih ostalih pridruženih članica ECMWF-a. Većina njih oslanja se na ECMWF prognoze, od srednjoročnih do dugoročnih, i koristi naše ansambl prognoze za ansamble veće razlučivosti na ograničenom, manjem području. Korištenjem svih tih prognoza, prognostičari bi trebali moći spoznati potencijalno kritične vremenske situacije danima unaprijed, možda i tjednima, pa se mogu pravodobno planirati postupci za upravljanje vremenskim rizikom.

P – Hrvatska je još uvijek samo pridružena članica ECMWF-a. Što će se promijeniti kada postane punopravna članica?

U usporedbi s pridruženim zemljama članicamama, punopravne članice imaju pristup našem superračunalu i mogu glasovati u Vijeću. To su dvije ključne razlike. Prva može pomoći zemlji članici proizvodnju vlastitih prognoza, dok im druga omogućuje utjecaj na odluke Vijeća ECMWF-a. Dakle, ako Hrvatska postane punopravna zemlja članica, imat će pristup našem superračunalu i imati pravo glasa u Vijeću.

Kako se zaposliti u ECMWF-u?

P – Mogu li, i ako da – kako, meteorolozi školovani u Hrvatskoj raditi u ECMWF-u?

Nek potraže slobodna radna mjesta, i prijave se. ECMWF ima za cilj privući najbolje: postupak odabira je osmišljen tako da budemo sigurni da su u ECMWF-u zaposleni stručnjaci vrhunske kvalitete, koji će omogućiti na najučinkovitiji način nastavak pružanja vrhunske usluge našim zemljama članicama. Moramo zadržati zapošljavanje i privlačenje najboljih ljudi sa svih strana. Tko želi znati više o ECMWF-u prije nego što se odluči podnijeti zahtjev za posao, može pohoditi neki od naših tečajeva (podrobnije na www.ecmwf.int) i spoznati više o tome što i kako radimo.

P - Je li ime "ECMWF" dovoljno dobro? Srednjoročne prognoze samo su jedan dio posla i mogu zbuniti ljude kad čuju da su sezonske prognoze, čak i godišnje, proizvod Europskog centra za srednjoročne prognoze?

ECMWF je jak brand, prepoznat svugdje u svijetu. Ali razumijem smisao pitanja, s obzirom da smo postupno evoluirali od izdavanja samo jedne 10-dnevne prognoza do izdavanja ansambl prognoza sve do 1 godine. Ove godine ćemo na Vijeću ECMWF-a raspravljati, između ostaloga i o unaprjeđivanju naše strategije za sljedećih 10 godina (2016-2025.), što podrazumijeva i neke važne promjene. Prijedlog promjene imena nije uključen, barem ne do sada.

P - Za kraj - neki ljudi kažu: "Kako se može prognozirati šest mjeseci unaprijed kada se griješi već u prognozi za sutra ?!", a i:"Prognoza nekoliko mjeseci unaprijed nije moguća!" Molim komentirajte.

To je vjerojatno najteže pitanje za odgovoriti. Pokušat ću postaviti jednostavno pitanje koje svatko može razumjeti. Razmislimo o zimi i ljeti: svi možemo predvidjeti, čak i bez modela i superračunala, da će temperatura u Hrvatskoj iduće zime biti niža nego danas. Ali nitko, bez modela, ne može predvidjeti temperaturu tjedan dana unaprijed. To je zato što vanjski utjecaji (Sunce) djeluju na prosječnu sezonsku temperaturu, i možemo vrlo točno predvidjeti položaj Zemlje u odnosu na Sunce šest mjeseci unaprijed. Sezonska numerička predviđanja imaju za cilj dati više od predviđanja da će prosječna temperatura u zimi biti niža od one ljetne. Sezonska predviđanja imaju za cilj predvidjeti hoće li sljedeće zime biti toplije ili hladnije od prosječne zime, i dati nam još više podrobnosti. Možemo to učiniti, jer se neki čimbenici na globalnoj skali, primjerice El Nino, mogu predvidjeti mjesecima unaprijed. Pritom ne možemo točno predvidjeti temperaturu u Zagrebu na dan 17. prosinca, ali pomoću modela koji uključuju međudjelovanje oceana, kopna i atmosfere možemo predvidjeti kakva će biti prosječna temperatura u prosincu u Hrvatskoj. To je ono što se može vidjeti iz karata naših sezonskih ansambla prognoza. Dakle, možemo proizvesti prognozu u obliku vjerojatnosti, temeljenu na ansamblu, jer možemo nekoliko mjeseci unaprijed opisati buduća stanja atmosfere na globalnoj skali, kao što su El Nino ili uvjeti morskog leda na Arktiku.

Nadam se da sam na zadovoljavajući i razumljiv način odgovorio i na ovo, a i na ostala pitanja. Hvala Vam za mogućnost odgovaranja na neka od ključnih pitanja suvremene meteorologije. Jako sam uživao u razgovoru.

Zagreb, 16. lipnja 2015.


Zoran Vakula