Sve što ste htjeli znati o državnoj maturi

U Dobrom jutru gostovala je dipl. ing. el. Maja Jukić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), govorila je o tome kako se ove školske godine provodi državna matura. Prvi ispiti iz kemije i sociologije počinju u petak 5. lipnja.

Maturant ili maturantica koja ove godine postigne najbolji rezultat iz Matematike, A razine, te iz Fizike, osvojit će Nagradu Soljačić u iznosu od 5 000 $, odnosno oko 33.500,00 kn. Nagrada će biti dodijeljena 31. srpnja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Nagrada je ustanovljena financijskom donacijom hrvatskog znanstvenika prof. dr. sc. Marina Soljačića, profesora na Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu, koji će je zajedno s ministrom Mornarom i uručiti. Nagrada bi se trebala dodjeljivati i narednih godina.

Ove godine ukupno ima 400 više pristupnika nego prošle školske godine. Kad se govori samo o gimnazijalcima njih je više 107, dok je znatno povećan broj pristupnika iz strukovnih škola, njih čak 4 200 više nego lani želi polagati državnu maturu.

Gimnazijalci da bi završili svoje srednjoškolsko obrazovanje moraju pristupiti polaganju državne mature, dok učenici strukovnih škola mogu svoje obrazovanje završiti polaganjem stručnog ispita kojim stječu kvalifikaciju u struci za koju su se školovali. Svi koji žele nastaviti školovanje na visokoškolskim ustanovama moraju polagati državnu maturu.

Prošle godine na prvom, ljetnom ispiti samo 1,56 % maturanata nije prošlo maturu (njih 215 do 13 597), no oni su mogli, kao što će moći i ovogodišnji maturanti, maturu polagati ponovo već u jesenskom roku ili pak slijedeće školske godine. Pravilnikom o polaganju državne mature predviđene su gotove moguće (ne)prilike prilikom polaganja, pa tako i ona ako se slučajno dogodi da se nečiji list s odgovorima izgubi, maturalna ocjena tada se računa kao prosjek ocjena kroz četiri godine tog predmeta. Takav slučaj prošle godine nije zabilježen.

Prolaznost naših maturanata je dobra, no trebalo bi raditi na podizanju ocjena, odnosno na dizanju postotka riješenih zadataka, mišljenja je ravnateljica Jukić. Da bi se to postiglo trebaju razgovarati, dogovarati se i promišljati svi sudionici u procesu. U analizi nakon pet godina državne mature, ravnateljica Jukić zaključuje da bi ipak trebalo mijenjati ono što se ispituje – trebalo bi ići više prema ključnim kompetencijama nacionalnog okvirnog kurikuluma kao što su učiti kako učiti, kulturna svijest, izražavanje, komunikacija, matematička pismenost odnosno prema višim razinama zaključivanja – kako se rješava problem, povezivanje gradiva različitih područja.
NCVVO treba raditi na tome da kao vanjska objektivna institucija dobro definira što je to kvaliteta, da taj standard prihvate svi i da se tako i znanje naših srednjoškolaca digne za jednu razinu više.

Sve informacije o državnoj maturi možete naći na stranicama NCVVO-a i www.postani-student.hr.