(Ne)pušenje i mladi

U emisiji Dobro jutro, Hrvatska gostovale su dr. sc. Iva Pejnović Franelić specijalistica školske medicine, Voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti u Službi za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i dr. sc. Ljiljana Muslić profesorica psihologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te govorile o nepušenju i mladima.

U svijetu je 22% pušača (36% M i 8% Ž). Europska regija (šire od EU-a jer uključuje i Rusiju i bivše zemlje Sovjetskog Saveza) je iznad globalnog prosjeka: 28% odraslih osoba (38% M te 19% Ž). U Hrvatskoj puši 38% M i 32% Ž (35% zajedno). Izvještaji govore o procjenama postizanja globalnog relativnog smanjenja pušenja za 30% do 2025 (izvješće iz ove godine), dok Hrvatska ovim intenzitetom neće postići globalni cilj. U Europskoj regiji najviše puše žena. Najviše žena puši u zemljama visokog prihoda, a najviše muškaraca u zemljama srednjeg prihoda.

Nikotin iz duhanskog dima izaziva ovisnost, pušenje povećava rizik od nastanka bolesti srca, krvnih žila odnosno srčanog i moždanog udara; utječe na reproduktivno zdravlje; rizični je čimbenik za razvoj raka, pospješuje razvoj respiratornih bolesti.

Pušenje najčešće započinje u ranoj adolescenciji.  Prema podacima međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju mladih (Health Behaviour in School-aged Children - HBSC 2009/2010. ), koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, oko 20% dječaka te 10% djevojčica u dobi od 11 godina barem je jednom u životu pušilo. U dobi od 13,5 godina udio se pokazao znatno veći (41% dječaci, 35% djevojčice). Među učenicima prvih razreda srednje škole, svakodnevno puši 21% dječaka i 19% djevojčica. Analizirajući čitav uzorak, srednja dob pušenja prve cigarete je 13,1 godinu za dječake i 13,4 godina za djevojčice. Pokazalo se kako je pušenje kod adolescenata povezano i s drugim rizičnim pokazateljima, kao što su upotreba alkohola i droga te veći rizik od upuštanja u rane i rizične spolne odnose. Kada je u pitanju hrvatski kontekst i pušenje mladih u svim dosada provedenim ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs - ESPAD) istraživanjima pokazalo se da su mladi u dobi od 15-16 godina u Republici Hrvatskoj pušili više od prosjeka ESPAD zemalja, iako je vidljivo kako se trendovi pušenja stabiliziraju. Međutim, u drugim zemljama u kojima je istraživanje provedeno, pušenje je u padu. U Republici Hrvatskoj je u posljednjih mjesec dana prema podacima ESPAD 2011. pušilo 41% djece (jednako za oba spola), što nas smješta daleko iznad europskog prosjeka (treći po zastupljenosti, Latvija i Češka imaju veću stopu zastupljenosti pušenja).

Razlozi zbog kojih mladi počinju pušiti?

Početak pušenja povezan je sa željom mladih da iskazuju 'odrasla' ponašanja te se približe svojim uzorima koji puše, a na njega utječu i značajke mlade osobe, škola i šire okruženje. Međutim, najveću ulogu ipak imaju vršnjačke grupe te roditelji i starija braća i sestre. Adolescenti također općenito precjenjuju stopu pušenja među svojim vršnjacima. Vjerovanje i iskrivljene percepcije o zastupljenosti pušenja među njihovim vršnjacima značajno utječu na njihove namjere vezano uz pušenje te u konačnici i na samo ponašanje odnosno započinjanje pušenja. Pušenje je većinom skupno iskustvo.
Rano eksperimentiranje, vršnjački pritisak, nedovoljna društvena podrška i nejasni roditeljski stavovi pogoduju ranom usvajanju pušačkih navika. Što osoba ranije započne pušiti,  veći su izgledi za intenzivnije i dulje pušenje u odrasloj dobi.


Koja je najbolja prevencija?

Sveobuhvatna. U većini europskih zemalja provode se programi univerzalne prevencije u obliku medijskih kampanja s ciljem promicanja zdravlja, obiteljski orijentirani programi te preventivni programi utemeljeni na politici lokalne zajednice. Uključiti adolescente u kreativne aktivnosti, pokušati de-normalizirati pušenje u mladih, unaprijediti zdravlje djece i mladih kroz kreiranje zdravog okoliša u lokalnim zajednicama. Preventivne programe treba započeti u što ranijoj dobi, roditelji nepušači najbolji su primjer svojoj djeci.

www.hzjz.hr