Kakva blaga skriva obnovljeni Gradski muzej Vukovar?

Gradski muzej Vukovar je kao i ostatak grada prije 20 godina bio slomljen i opustošen. Velikim naporima građa je vraćena, a brojni izlošci su restaurirani. Novinarka Dobrog jutra Sanja Pražen posjetila je vukovarski muzej.

Muzej je slobodu je dočekao slomljen, spaljen, opustošen. Ipak, nekoliko stotina kilometara dalje netko je brinuo o vukovarskoj zbirci. U rekonstrukciju stalnog postava muzeja uloženo je mnogo 'adrenalina'. Rezultat je pomnog promišljanja i uključivanja velikog broja ljudi,  pa je i ushićenje prilikom otvaranjem i ponovnog uvida u zbirku nakon toliko godina bilo veliko, govori Ruža Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar

Gotovo 2 desetljeća prošla su dok se u dvorcu grofova Eltz nije pojavio neki novi Vukovar. U prizemlju nekoliko je dvorana koje služe za povremene izložbe, razne svečanosti i koncerte. Teškom i upornom borbom vraćeno je oko 70% tijekom rata ukradene zbirke.  2000 obnovljenih i rekonstruiranih predmeta koji govore o razvoju i smjenama civilizacija tijekom 8 000 godina dugoj povijesti ovoga kraja raspoređeno je u 17 odlično multimedijski opremljenih soba.

Tisuću godina duga povijest samoga grada koji se nekada zvao Vukovo, da bi u 14. stoljeću bio pomađaren u Vukovar ispisuje se predmetima na drugom katu muzeja. Vukovarska tvrđava koju su naseljavali obrtnici, trgovci i seljaci izgubila je svoje strateško značenje dolaskom Turaka u 16. stoljeću. Nakon 150 godina njihove vladavine vraća se starosjedilačko hrvatsko stanovništvo, a u prazna sela naseljavaju se Srbi

U 18. i 19. stoljeću naseljavaju se Nijemci, Židovi, Mađari, Ukrajinci, Slovaci i Rusini. U to doba grofovi Eltz, kojima je posvećena jedna soba muzeja, grade ovaj dvorac. Zlatno doba grada je 19. stoljeće u kojem cvate obrtništvo, trgovina, brodogradnja. Društveni je život vrlo razvijen. U svakoj prostoriji muzeja su autentični zvuci koji vas vraćaju u ono doba.

Svoju je sobu dobio i nekadašnji ne samo vukovarski, već i jugoslavenski gigant Borovo. U svoje najbolje doba, 80-ih godina 20. stoljeća, zapošljavao je 24 000 radnika raspoređenih u tri smjene. Rijeka radnika svakodnevno je tekla gradskim ulicama.

U potkrovlju je etnološka zbirka, ne samo hrvatska već i svih drugih naroda koji su do domovinskog rata složno živjeli u ovom kraju, a u posebnoj su prostoriji narodne nošnje hrvatskih županija u kojima su vukovarski prognanici našli utočište.