Znate li koje je razlika između botaničkog vrta i arboretuma?

Još danas i sutra traje 5. Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki u kojem su oni otvorili vrata posjetiteljima i organizirali razna događanja.

Cijeli tjedan u emisiji Dobro jutro, Hrvatska emitirale su se reportaže o njima, a za kraj su u studijo pozvali nacionalnu koordinatoricu priredbe dr. sc. Sanju Kovačić iz Hrvatskog botaničkog društva, inače zaposlenu u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Dr. Kovačić razjasnila je koja je razlika između botaničkog vrta i arboretuma.
Botanički vrt je širi, a arboretum nešto uži pojam. Arboretumi su botanički vrtovi koji su prije svega posvećeni uzgoju drveća i grmlja te njima šećete u sjeni krošanja, dok botanički vrtovi u širem smislu uzgajaju raznovrsnije biljke. Također, arboretumi najčešće nemaju staklenike (pa u našim krajevima oni nemaju ni tropske vrste) nego su biljke sađene samo na otvorenom. Također je bitno reći da su u Hrvatskoj arboretumi povijesna mjesta: nastali su uz plemićke ili crkvene posjede, uz dvorce, ljetnikovce ili samostane. Vlasnici takvih vrtova su još od 15. stoljeća nabavljali drveće iz raznih dijelova svijeta...

U Hrvatskoj su samo tri arboretuma i puno botaničkih i drugih vrtova. Arboretumi su Opeka kod Varaždina, Trsteno kod Dubrovnika i Lisičine kod Voćina. Imamo četiri sveučilišna botanička vrta. U Zagrebu to je onaj PMF-a u Mihanovićevoj ulici te vrt koji je građanima puno manje poznat, onaj Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta na Šalati. Sveučilišni vrtovi su i u Splitu na Marjanu te na Lokrumu kod Dubrovnika. Nadalje, u Hrvatskoj postoji samo jedan muzejski botanički vrt, onaj Prirodoslovnog muzeja u Rijeci. A imamo i dva planinska botanička vrta - Velebitski botanički vrt na Zavižanu na Sjevernom Velebitu i botanički vrt na Biokovu.

I mnoge škole imaju svoje botaničke vrtove, ali samo jedan je pravi školski botanički vrt - onaj u Kaštel Lukšiću. No, imamo stotine školskih vrtova po cijeloj zemlji, a zasada samo jedan gradski, te nekoliko privatnih vrtova ambicioznih vlasnika, koji marljivo skupljaju svoje tematske zbirke. Mnogi školski vrtovi su edukativni - s ljekovitim biljem ili vrstama karakterističnim za naše podneblje, ali ima i onih koji su zapravo cvjetnjak, povrtnjak, voćnjak, vinograd - ili kombinacija svega toga.

Koje kriterije danas moraju ispunjavati botanički vrtovi?

Da bi se zvao botaničkim, vrt danas mora ispuniti kriterije Svjetske udruge botaničkih vrtova:  mora posjedovati barem 500 različitih vrsta (osim ako se radi o tematskim vrtovima, primjerice lokalnih endema ili flore nekoga kraja), a takav vrt ne smije se uzdržavati rasadničarskom djelatnošću, dakle glavni cilj ne smije biti profit. Nadalje, botanički vrt mora imati dokumentiranu zbirku svojih biljaka, biti dostupan javnosti unutar radnoga vremena te imati najmanje dva stalna zaposlenika -  botaničara i vrtlara.