Prirodna voda, motika i grablje

Sezona radova u vrtu je u punom jeku, ali u biodinamičkom vrtu trebaju se poštivati točno određena pravila. Prema tim pravilnim gospođa Bernarda Orehovec iz Čakovca na hektaru površine uzgaja hranu i ljekovito bilje.

U Čakovcu, daleko od gradske prometnice, krije se prirodno blago gospođe Bernarde – biodinamički vrt. Prije 25 god unuk je bio bolestan i za njega sam htjela proizvesti najbolju hranu. Tragajući za načinima na koji ću dobiti tu najkvalitetniju hranu našla sam biodinamiku.

Metoda je to koju je još u 18. stoljeću utemeljio Međimurac doktor Rudolf Steiner, a koja je najpoznatija po svojim ljekovitim preparatima. Pripremamo sedam ljekovitih biljaka na određeni način, stavljamo u kompost ili prskamo po tlu ili po zelenim dijelovima biljke u toku vegetacije. Na taj način ne ovisi o gnojivu. U voćnjaku ima više od 130 starih sorti jabuka, krušaka, trešanja, šljiva, bobičastog voća. Gospođa Bernarda kaže da je važno imat vlastito sjeme, a ona je prepoznala naše stare izvorne sorte voća i osobito povrća koje bolje podnose lokalne vremenske prilike. To joj daje poticaj da čuva to sjeme.

U njenom vrtu nema velikih strojeva. Prirodna voda, motika i grablje sasvim su dovoljni. No bez poznavanja pravila biodinamike, nema plodova. Sve što sijemo, sadimo, ubiremo plodove mi radimo po mjesečevom sjetvenom kalendaru. Stoga posla ima cijele godine. Ako već ne u vrtu, onda u kućnoj radinosti izrade komposta.

Osnovna zadaća biodinamike je iskoristiti sve ono što nam priroda daje. Trenutačno se siju lisnate biljke, a poslije u mjesecu na red dolaze biljke ploda poput buča, rajčica, paprika. Njih će, kaže, sijati prvo u priručnom plasteniku jer je još uvijek moguć mraz.

Ispunjena je i bit zbog koje se upustila u biodinamičku avanturu: unuk joj je, kaže, pomoću nje ozdravio, a i za njen mladolik izgled i vitalnost, vjeruje, također je zaslužna biodinamika.