Kako prepoznati dobru presadnicu?

U emisiji Dobro jutro, Hrvatska gostovala magistra agroekologije Marina Nikolac Hodža koja je govorila o prepoznavanju dobrih, zdravih presadnica.
Marina Nikolac Hodža magistrirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završetka fakulteta volontirala je u Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo, a nakon toga zaposlila se u MK presadnice,  gdje i sada radi. Tijekom volontiranja u Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo sudjelovala je i u projektu „Gradski vrtovi" te pripomogla radu „Muzeja gljiva" u Zagrebu.

MARINA NIKOLAC HODŽA O PRESADNICAMA: 

Sadnja voća i povrća te začinskog bilja može se obaviti direktnom sjetvom ili sadnjom presadnica, odnosno sadnica. Prednost uzgoja iz presadnica očituje se u ranijem dozrijevanju biljke, a sam prinos je ujednačeniji te istovremen za berbu. Također, postiže se kvalitetniji prinos i bolja iskoristivost tla jer skraćivanjem perioda vegetacije biljke oslobađa se dio tla gdje je ona rasla, a na to mjesto može se posaditi nova biljka. Pri tome treba voditi računa o plodoredu, odnosno o dobrim i lošim predusjevima. Isto tako, potrebno je voditi brigu dobrosusjedskim odnosima biljaka jer biljke pomažu jedna drugoj svojim mirisima, zaštitom od vjetra ili sjenom, a tvari koje izlučuje korijen biljke imaju povoljno djelovanje na rast biljaka te igraju ulogu u zaštiti od štetočina i biljnih bolesti.

Za postizanje dobrih prinosa vrlo je važna kvaliteta presadnica, a osnova za to je kvalitetno sjeme, sterilni supstrat i briga o presadnicama. Moraju se zadovoljiti optimalni uvjeti za rast koji ovise o kulturi koja se uzgaja. Obrada i priprema tla, odnosno supstrata, njegov pH, količina vode, temperatura, relativna vlažnost zraka te intenzitet osvjetljenja čimbenici su o kojima se mora voditi računa kako bi se dobila kvalitetna i zdrava presadnica. Zato je važno dati prednost ozbiljnim i certificiranim proizvođačima presadnica koji za uzgoj koriste plastenike u kojima se proizvodnja vrši u kontroliranim uvjetima koji jamče kvalitetu proizvoda. Pri proizvodnji presadnica one mogu biti tzv. „golog" korijena ili se uzgajaju u tresetnim kockama ili plastičnim i stiroporskim kontejnerima.

Zdrava presadnica ima dobro razvijen korijenov sustav koji je potpuno prorastao u supstrat, a sam korijen ne smije biti suh i bljedunjav. Supstrat ne smije biti isušen niti natopljen vodom jer prevelika vlažnost uzrokuje truljenje korijena i povoljan je faktor za razvoj biljnih bolesti, dok nedostatak vlage uzrokuje odumiranje mladica i kržljav rast. Presadnica koja je spremna za presađivanje mora imati razvijena oko četiri prava lista (isključujući kotiledone), dok kod visokih rajčica taj broj mora biti između 6 i 7 listova. Listovi ne smiju biti deformirani, klorotični i boje koja odstupa od one karakteristične za pojedinu kulturu. Npr. tamnozelena boja listova očituje se ukoliko je postojala pretjerana ishrana dušikom, isto tako, ako je ona bila preslaba, lišće će biti svijetlozelene boje. Stabljika presadnice mora biti čvrsta, ali ne odrvenjela te ne bi smjela tanka, mlohava niti bezbojna. Na zdravoj presadnici ne smije biti tragova štetočina i biljnih bolesti. Najčešće bolesti koje pogađaju presadnice su trulež korijena i polijeganje presadnica, a glavni uzročnici ove bolesti su patogene gljivice roda Pythium. Pogoduje im visoka relativna vlaga i temperatura ispod 15°C. Simptomi se obično pojavljuju na korijenovom vratu, a izboji žute, venu i odumiru. Kada se bolest utvrdi nema djelotvornog sredstva. Kukci također uzrokuju štetu na presadnicama (npr. lisne uši, mokrice, stonoge, buhači) koji buše listove i hrane se njihovim sokovima.

Pri kupnji presadnica treba imati na umu izloženost visokim i niskim temperaturama na prodajnim mjestima. Previsoke temperature uzrokuju uvenuće listova koji postaju žuti ili smeđi te suhi i šuškavi. Često su najprije zahvaćeni rubovi i vrhovi lista, a listovi se mogu potpuno smežurati. Kod niskih temperatura listovi su izbijeljeni ili smeđi. Također, treba voditi računa o osvjetljenju prilikom same proizvodnje presadnica i isto tako o osvjetljenju samog prodajnog mjesta jer stabljika biljke uz nedovoljni intenzitet osvjetljenja postaje izdužena i blijeda. Svaki stres biljke, odnosno presadnice, ima utjecaj na njezin kasniji rast i prihod.

Početak i sredina proljeća najpovoljnije je vrijeme za kupovinu i sadnju presadnica celera, kelja, kupusa, rane salate, paprike, rajčice, brokule, cvjetače, poriluka, peršina, bosiljka, kadulje, ali i cvijeća kao što su kadifice i dragoljub koji služe kao pomagači u vrtu. Proljetni mraz jedan je od glavnih neprijatelja u proizvodnji jer mlade biljke nisu sposobne i često nemaju snage prebroditi taj stres. Prilikom sadnje treba voditi računa o vremenskim prilikama i zaštiti mladih biljaka, a u tu svrhu najčešće se koristi agrotekstil kojim se biljke pokrivaju tokom noći i hladnijih dana.

Paprika
Razmak između redova: 60 cm
Razmak između biljaka: 25-35 cm
Izgled presadnice: 6-7 pravih listova
Vegetacija: 105-150 dana
Optimalna temperatura rasta: 22-25°C
pH: 6,0-6,8
Prihrana: 2-3 puta
Dobri susjedi: rajčica, blitva
Loši susjedi: grah, kupus, kelj
Predusjev: mahunarke, krastavac, luk
Loši predusjevi: paprika, rajčica, patlidžan, krumpir
Međukultura: zelje, kelj, neven

Salate
Razmak između redova: 25 cm
Razmak između biljaka: 20 cm
Izgled presadnice: 3-4 pravih listova
Vegetacija: 50-120 dana
Optimalna temperatura rasta: 14-20°C
pH: 6,0-7,0
Dobri susjedi: grah, grašak, krastavci, kupus, rajčica, špinat
Loši susjedi: celer, peršin
Predusjev: rajčica, krastavci

Kupusnjače (cvjetača, kelj, kupus, brokula)
Razmak između redova: 50 cm
Razmak između biljaka: 50 cm
Izgled presadnice: 3-5 pravih listova
Vegetacija: 70-120 dana (kupus 50-70 dana)
Optimalna temperatura rasta: 15-20°C
pH: 6,0-6,5
Dobri susjedi: niski grah, celer, rajčica (loš za brokulu)
Loši susjedi: kupusnjače, luk, jagoda
Plodored: grah, grašak

Rajčica
Razmak između redova: 60 cm
Razmak između biljaka: 50 cm
Izgled presadnice: 6-7 pravih listova
Vegetacija: 90-125 dana
Optimalna temperatura rasta: 18-22°C
pH: 6,0-6,5
Dobri susjedi: grah, kupus, mrkva, češnjak, salata
Loši susjedi: grašak, krumpir, komorač
Predusjev: krastavac, luk, rajčica
Loši predusjevi: paprika, patlidžan