Znate li kakav kruh jedete?

Kruh i pekarski proizvodi od 1. travnja podliježu dodatnim odredbama za označavanje nezapakirane hrane. Novi propisi na prvo mjesto stavljaju potrošače dajući im jasne i točne informacije.

Danica Ledecki
kao inspektorica državnog inspektorata pratila je pekarsku industriju 30 godina, sada je u udruzi za zaštitu potrošča ( HUZP) i jednim pogledom uočit će moguće nepravilnosti u pekari i na kruhu. Gostujući u emisiji Dobro jutro, Hrvatska upozorila je na moguće prijevare potrošača vezane za opseg i konzistenciju kruha. Dok je direktorica Žitozajednice, Nada Barišić, ukazala na trendove u potrošnji kruha koji govore o konstantnoj potrošnji kruha, ali upućuju na porast potrošnje tzv. jela s nogu - lisnatih i punjenih peciva.

I građane se pitalo znaju li koje sve sastojke pekari stavljaju u kruh, odabiru li kruh prema trgovačkim nazivima ili prema sastavu i koji im je omiljeni. Pogledajte što su odgovorili.



Preuzetom uredbom iz Zakona o informiranju potrošača o hrani u Eurpskoj uniji propisana je veličina slova na deklaraciji koja ne smiju biti manja od 1,2 milimetra. S obzirom na sve češće alergene i netoleranciju na hranu, prisutnost najčešćih alergena (soje, glutena, mlijeka, kikirikija, oraha i dr.) mora biti jasno označena (različitim slovima, stilovima ili bojama u pozadini ) i na hrani koja nije pakirana.

Govoreći o označavanju kruha i pekarskih proizvoda zaključujemo da zdravo i zdravstveno ispravno nije uvijek isto, ovisno o mogućnostima i životnom stilu biramo kruh i peciva, a kruh s manje dodataka možda nije najfiniji, ali je zdraviji.