MUO - ponovno vrednovanje Bolleove uloge

Uloga Hermana Bollea - jednog od najvažnijih, ali i najkontroverznijih hrvatskih arhitekata - nezamjenjiva je u preobrazbi Zagreba iz provincijskog grada u modernu srednjoeuropsku metropolu. U Muzeju za umjetnost i obrt - čiju je zgradu također projektirao - o njemu će 17. travnja biti otvorena velika izložba.

Tko zna u kojem bi pravcu krenuo razvoj hrvatske metropole da nakon velikoga potresa 1880. u njemu nije boravio austrijski arhitekt Herman Bolle? Grad, s tada 30-ak tisuća stanovnika, bio je razrušen. Zahvaljujući njemu, Zagreb hvata korak sa zbivanjima u arhitekturi Beča, Budimpešte, Praga...

Biskup Strossmayer i Iso Kršnjavi u Zagreb su ga pozvali dvije godine prije radi obnove stare katedrale. Nije bio srdačno dočekan, smatran je snažnom konkurencijom. Poslije je prihvaćen kao vrhunski arhitekt, dekorater, ali i tehnološki inovator. Arhitektu koji je dao okvir zagrebačkom Mirogoju, autoru brojnih donjogradskih palača poput onih HAZU ili Obrtne škole, kaptolskih kurija i današnjih repera zagrebačkih vizura pripisivale su se brojne historicističke restauratorske kontroverzije. No, on je jednostavno slijedio uobičajene postupke svojih suvremenika.

Izložba koja se priprema u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, koji je sam projektirao, mjesto je ponovnog vrednovanja Bolleove uloge u hrvatskoj umjetnosti, povijesti i obrazovanju.