Znate li tko su Ćiribirci?

Istra je doista bogata multikulturalna sredina. Dio osebujne jezične kulture čini 80-ak stanovnika sjeverne Istre koji govore vlaškim jezikom - odnosno istrorumunjskim dijalektom.  Istrorumunjski govor uvršten je u nematerijalnu kulturnu baštinu UNESCO-a.

Silvana Raspar i Josip Glavina uobičajeno uz kavu govore vlaškim jezikom. Često se prisjećaju starih vremena, a i danas rado pjevaju po vlaški. Osobito im je draga pjesma Lili Marlen. Pjesmu ih je naučio pjevati jedan njemački vojnik u Drugom svjetskom ratu, a oni su je preveli na vlaški.

Kako se rumunjski dijalekt našao u Istri? Bježeći pred Turcima prije 600-tinjak godina, sjeveroistok Istre nastanili su Vlasi ili Ćići. U Istru su došli iz sjeverne Dalmacije preko otoka Krka. Bili su nomadi-stočari. Dvije su karavane prešle Učku i osnovale mjesto Žejana u kojem se i danas govori istrorumunjski. Vlahe su prozvali i ćiribircima. Mnogi su od njih radili u riječkoj luci. Kad su bacali vreće, jedan drugome govorili su ćire bire - što znači drži dobro. Otuda naziv Ćirbirci. Rumunjski znanstvenici, koji su i u prošlosti često dolazili proučavati Istrorumunje, zapisali su da ih je početkom 19. stoljeća bilo oko 6000. 1921. bilo ih je gotovo 3000. Danas ih u ovom našem kraju, odnosno u osam sela ima oko 300 stanovnika, a samo njih 70 do 80 govori vlaškim jezikom, ističe Josip Glavina. Da vlaški u Istri ne zamre, brine se udruga Spod Učke.

Ovaj  doista zanimljiv idiom izučavaju i mnogi hrvatski znanstvenici. Jedno od jamstava njegova očuvanja jest i uvrštenje u popis nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a.