Šangajska lista

Prije gotovo tjedan dana Sveučilište Jiao Tong u Šangaju deseti put je objavilo listu 500 najboljih sveučilišta na svijetu – kolokvijalno poznatu i kao Šangajska lista.  Ona je uz tzv. Times Ranking najrelevantnija rang lista svjetskih sveučilišta. Očekivano, među prvih 20 većina sveučilišta je iz SAD-a. Kao jedini predstavnici Europe tu su Oxford, Cambridge i ETH Zürich. Zagrebačko sveučilište našlo se na začelju liste, čak ga je prestiglo jedno sveučilište iz susjedne nam Srbije – vrištalo je s naslovnica nekih portala i novina.

Šangajska lista svakako ima težinu, ali nije besprijekorna i treba je, kao sve u životu, uzeti sa zadrškom. Pogled na kriterije po kojima se sastavlja otkriva i zašto.  Naglasak je stavljen gotovo isključivo na uspjehe u istraživanju u prirodnim znanostima. Nadalje, u obzir se uzimaju samo članci i istraživanja objavljeni u važnim anglosaksonskim časopisima. Na taj način su uvelike i nepravedno zapostavljene društvene i humanističke znanosti (nekako mi se čini da je to, pogotovo u slučaju humanističkih znanosti, rastući trend i kod nas).

Čini se  da je kvantiteta važnija od kvalitete; nigdje se ne spominje kvaliteta predavanja. Iz tih razloga Europska unija je pokrenula vlastito rangiranje uz najavljeni širi spektar kriterija. Objavljivanje liste pod nazivom U-Multirank očekuje se u proljeće 2014.godine.

No, bilo kako bilo, realno gledajući ni promjena kriterija vrlo vjerojatno ne bi bitno utjecala na mjesto na kojem se nalazi Zagrebačko sveučilište. Razlog? Novac. Prema  podacima Eurostata, zemlje članice EU u prosjeku ulažu 5% BDP-a u obrazovanje. U Hrvatskoje taj postotak za 2013. godinu na temelju proračuna iznosi 3,21%. 2014. se planira izdvojiti 3,05%, a 2015. taj postotak bi trebao pasti na 2,95%. Naišla sam i na poražavajući podatak da se 2012. godine u obrazovanje uložilo manje nego 2002. S obzirom na ove podatke, mislim da je sam plasman među 500 od ukupno 1200 sveučilišta koji ulaze u proces rangiranja prilikom stvaranje Šangajske liste uspjeh. 

Ne uzimajući u obzir sveučilišta iz SAD-a s liste, koja su mahom privatna i elitna, sva europska sveučilišta u prvih 100 su iz najrazvijenijih zemalja Europske unije i Švicarske. Tri od četiri najbolje rangirana njemačka sveučilišta locirana su u drugoj najbogatijoj njemačkoj saveznoj državi, Bavarskoj. Naravno, ne možemo ulagati koliko i te države, ali svakako postotak BDP-a koji se odvaja u te svrhe može biti viši nego što je trenutno slučaj. Razlog za sve ne može biti kriza – ona bi baš trebala biti poticaj za veća ulaganja kako bi se dugoročno osnažilo gospodarstvo.

Osim financijske strane, tu je i ljudski kapital. U našem obrazovnom sustavu rade kvalitetni i dobri profesori, mladi znanstvenici, doktori, asistenti. Njih treba cijeniti i motivirati (ne samo financijski), dopustiti im da učine značajnije pomake. Dosta mojih prijatelja ima prijatelje koji su, primjerice, na doktorskom studiju u Beču. Pri tome više ne vrijedi samo ona „trbuhom za kruhom“ već „glavom za prilikama i osobnim razvojem“.

Što se tiče samog studija, prevelik je naglasak na teoriji. U suradnji sa državnim i privatnim poduzećima, raznim institucijama i sl. treba stvoriti prilike za praksu. Nije to nemoguće, no kod nas je suradnja među različitim sektorima gospodarstva gotovo pa nepostojeća. Tek kad diplomirate, bačeni ste u stvarni poslovni svijet i treba vam određeni period da se snađete u tim vodama. Umjesto da budete već pripremljeni i na kraju krajeva korisniji.

Mogu samo reći da je krajnje je vrijeme za promjene…i to ne zbog neke renomirane i relevantne liste nego zbog nas samih.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Otkrivanje novih i zanimljivih mjesta, ljudi i događaja pričinjava mi veliko veselje, a još više me veseli kad ta otkrića mogu podijeliti s drugima – upravo tomu služi ovaj blog. Pri tome, kao jedna od Njemica u međunarodnom programu Hrvatskog radija Glas Hrvatske, posebno želim njemačkim govornim područjima približiti našu zemlju sa svim njezinim zanimljivostima. Stoga na stranicama Glasa Hrvatske možete pronaći i njemačku verziju bloga.