Srbija, kandidatkinja 5 do 12

Srbijanski predsjednik Boris Tadić, svjestan jačanja njegovih protivnika uoči skorih parlamentarnih izbora u Srbiji, grčevito se borio u Bruxellesu za vanjskopolitičke bodove. Sastao se s predsjednicima Europskog vijeća i Europske komisije, van Rompuyom i Barrosom. Oni pak nisu jedini koji misle da odlukom o statusu Srbije mogu pomoći Tadiću polučiti rezultat na izborima, bolji od onog koji mu zasad predviđaju istraživanja javnog mnijenja.  

Vjerujem, nadomak smo dobrih vijesti. Velika većina članica je za davanje Srbiji statusa kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji. Ako to nije odlučeno danas, vjerujem da bi odluka trebala biti na sljedećem Europskom vijeću. Srbija zaslužuje status kandidata, to Komisija misli već neko vrijeme, rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

On poziva Beograd na obvezan dijalog s Prištinom, na ispunjavanje obveza. Zbog statusa vlaške manjine Rumunjska je blokirala Uniju da podupre vladajuće u Beogradu. 27 članica moralo je odlučiti o statusu Srbije jednoglasno. Tadić tvrdi kako je Kosovo jedina prepreka Srbiji, kaže, s Rumunjskom je Srbija uvijek imala dobre odnose. Status kandidatkinje Tadić je nazvao licencom za bolji život građana, što jasno pokazuje koliku potporu od odluke Europskog vijeća očekuje za svoju kampanju.

Naime, prema istraživanjima otprije 10-tak dana, Srpska napredna stranka Tomislava Nikolića, koja je nastala iz Srpske radikalne stranke prije više od 3 godine,  ima oko 8%glasova više od DS-a, glavne stranke vladajuće koalicije  Borisa Tadića. A tu su i druge oporbene uzdanice, koje Tadiću još pogoršavaju izglede. 

Očekujemo pozitivnu konačnu odluku. Sada govorimo o nekim problemima koji postoje između Srbije i nekih članica Unije. Srbija prihvaća sve kriterije koji su u skladu s kriterijima iz Kopenhagena. Srbija neće prihvatiti ništa što nije u skladu s kriterijima iz Kopenhagena. Mi ćemo nastaviti napore kako bismo dostigli status kandidata, rekao je srbijanski predsjednik uoči skupa Europskog vijeća.

Politika proširenja je važna, rekao je Barroso pred novinarima u Bruxellesu, ona je sidro stabilnosti, pokretač demokracije, katalizator gospodarskog napretka. Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt već je početkom tjedna čestitao Srbiji na statusu kandidatkinje za članstvo u Uniji, koji je već unaprijed bio najavio za četvrtak. Iza požurivanja vijesti o statusu očita je namjera Bruxellesa da hitno podupre snage koje su za proeuropski put Srbije, jer na izborima bi mnogo mogli dobiti oni s kojima Bruxellesu neće biti tako jednostavno i lako stabilizirati Srbiju i okrenuti je u ujedinjenu Europu. Tako je na nagovor vodećih političara pučkih stranaka iz Unije, Rumunjska uoči Europskog vijeća prestala blokirati Srbiju. Predsjednik Basescu zatražio je od Srbije potpis poseban sporazum o zaštiti rumunjske manjine. Sve se oko rumunjskog rugušenja prema vodstvu Unije događalo istodobno s negativnim držanjem Nizozemske prema konačnom primanju Rumunjske i Bugarske u Schengenski prostor. Ali, i njima je predsjednik Vijeća van Rompuy obećao poželjno im rješenje ujesen.

Tako će zasad Bugarska i Rumunjska ostati izvan šengenskih granica do jeseni. Vladajući optimisti u Srbiji dobivaju pred biračkim kutijama potporu, a imaju uoči poraza sličnu nadu kakvu je Jadranka Kosor svojedobno uoči izbora ulagala u potpisivanje pristupnog ugovora. Srbiju je tako pet do 12 briselska ruka dovela do kandidature za članstvo u Uniji, a Beograd nije morao zbog toga priznati Kosovo, koje Unija diplomatskim igrama i papirima koji obećavaju zasad drži na svojevrsnom čekanju. Rusija pak samo treba pričekati rezultate izbora, a Hrvatska se može potiho nadati da će štošta od europskih planova upaliti, čime bi susjedstvo postalo barem mrvicu stabilnije.


Jozo Ćurić, komentator u Informativnom programu HTV-a