Najčešće postavljena pitanja

 

Najčešće postavljena pitanja vezana su uz pristojbu.
 
 
1. Zašto se Hrvatskoj radioteleviziji uopće plaća pristojba?
 
Prema Zakonu o HRT-u mjesečna se pristojba plaća za posjedovanje radijskoga i televizijskoga prijamnika, odnosno nekoga drugog uređaja za prijam radijskoga ili audiovizualnoga programa na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom.
 
2. Je li riječ o pristojbi ili pretplati?
 
Riječ je isključivo o pristojbi, a ne o pretplati. Pretplata se plaća za korištenje nekom uslugom, primjerice u telefoniji ili slično, dok pristojba nije takva vrsta naknade – ona je vrsta poreza koji se plaća za posjedovanje prijemnika, a njome se omogućuje postojanje i funkcioniranje javnoga radijskog i televizijskog servisa.
 
3. Zašto moramo plaćati pristojbu kad Hrvatska radiotelevizija emitira i reklame?
 
Većina javnih servisa u Europi primjenjuje mješoviti model, dakle model naplate pristojbe i ograničenoga marketinga. HRT kao javni servis koji se financira primarno od pristojbe, u udjelu većemu od 90 posto, ima vrlo ograničen prostor za marketing odnosno reklamne oglase. Zakon o HRT-u kaže kako trajanje promidžbenih poruka u svakome programu HRT-a u općim televizijskim programskim kanalima ne smije biti dulje od 9 minuta u jednome satu programa, dok u vremenu od 18 sati do 22 sata ne smije biti dulje od 4 minute u jednome satu programa. Također, HRT je i jedina televizija koja ne prekida filmove reklamama.
 
4. Zašto moramo plaćati pristojbu ako ne gledamo ili ne slušamo  program Hrvatske radiotelevizije?
 
Pristojba se ne plaća kao naknada za uslugu gledanja ili slušanja programa, već se njome omogućuje postojanje javnoga radijskoga i televizijskoga servisa koji proizvodi program za sve dijelove društva, odnosno emitira informativni, obrazovni, kulturni, vjerski i dječji program, programe za nacionalne manjine  i  sve druge sadržaje koje komercijalne televizije ne pokrivaju. Komercijalne televizije su, posve legitimno, orijentirane na dobit od oglašavanja te se stoga i njihovi programi oblikuju kako bi privukli takvu vrstu prihoda. Kako pojedini sadržaji, poput ovih koje smo spomenuli, nisu toliko privlačni oglašivačima, komercijalne televizije ih ne proizvode u mjeri u kojoj to radi javni servis. S druge strane, javni radio i televizija u svojemu se djelovanju ne rukovode stvaranjem dobiti od oglašavanja, već stvaranjem vrijednosti za široku društvenu zajednicu putem svojih programskih sadržaja. U tom smislu svi koji posjeduju prijamnik solidarno plaćaju radijsku i televizijsku pristojbu.
 
5. Zašto pristojba iznosi baš 80 kuna?
 
Mjesečna pristojba iznosi najviše 1,5 % prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj izračunane na temelju statističkih podataka za prethodnu godinu. Prema ugovoru sklopljenome između Vlade i HRT-a za razdoblje 2013. – 2017., koji je trenutačno na snazi, iznos pristojbe je 80 kuna iako je s obzirom na visinu prosječne plaće mogao i rasti. Međutim,  odlukom Ravnateljstva HRT-a, koje je uzelo u obzir  gospodarsku i socijalnu situaciju u Republici Hrvatskoj, iznos je ostao isti. Iznos pristojbe isti je već pet godina, i to u situaciji kad su mnoge druge stvari znatno poskupjele.
 
6. Što HRT proizvodi za tih 80 kuna?
 
HRT ima četiri nacionalna televizijska programa (HRT – HTV 1, HRT – HTV 2, HRT – HTV 3, HRT – HTV 4), tri nacionalna radijska programa (HRT – HR 1, HRT – HR 2, HRT – HR 3), programe osam regionalnih radiopostaja (HRT – Radio Osijek, HRT – Radio Split, HRT – Radio Knin, HRT – Radio Pula, HRT – Radio Zadar, HRT – Radio Sljeme, HRT – Radio Rijeka, HRT – Radio Dubrovnik), međunarodni radijski program HRT – Glas Hrvatske, programe osam HRT-ovih centara (HRT-ov centar Osijek, HRT-ov centar Pula, HRT-ov centar Rijeka, HRT-ov centar Zadar, HRT-ov centar Knin i Šibenik, HRT-ov centar Split, HRT-ov centar Dubrovnik, HRT-ov centar Čakovec i Varaždin), Simfonijski orkestar HRT-a, Jazz orkestar HRT-a, Tamburaški orkestar HRT-a i Zbor HRT-a, internetski portal i mobilnu platformu HRTi.
 
Hrvatska televizija (HRT – HTV) proizvodi informativni (553 054 minuta godišnje), dječji (54 012 minuta godišnje), znanstveno-obrazovni (91 390 minuta godišnje), dokumentarni (80 604 minuta godišnje), dramski (41 242 minuta godišnje), kulturni (99 137) i religijski (22 410 minuta godišnje) televizijski program te program za nacionalne manjine, koji je dio informativnoga programa.
 
Istovrsne programe proizvodi i Hrvatski radio na svojim trima nacionalnim programima i osam regionalnih programa. U okviru Hrvatskoga radija (HRT – HR) je i HRT – Glas Hrvatske, međunarodni radijski program, koji emitira program za Hrvate izvan Republike Hrvatske u cijeloj Europi, Australiji, Sjevernoj i Južnoj Americi. Na internetskim se stranicama HRT-a svakodnevno objavljuju vijesti, prikazuje program, one sadržavaju besplatne emisije na zahtjev te putem njih korisnici mogu naknadno pogledati brojne emisije iz produkcije HRT-a. Također, putem internetskih stranica HRT-a moguće je u stvarnome vremenu pratiti Prvi program Hrvatske televizije (HRT – HR 1) i Četvrti program Hrvatske televizije (HRT – HTV 4), a od listopada 2015. godine korisnicima je na raspolaganju i nova multimedijska platforma HRTi.
 
7. Odlazi li svih 80 kuna HRT-u?
 
Ne. Od 80 kuna koje plaćaju obveznici pristojbe 7 kuna izdvaja se usluge tvrtke Odašiljači i veze (OiV), koja mrežom od oko 300 odašiljača širom Republike Hrvatske distribuira televizijski program svih televizija do domova korisnika.
 
Daljnjih 8 kuna izdvaja se za Hrvatski audiovizualni centar, čime se putem pristojbe sufinancira hrvatsko filmsko stvaralaštvo, a u tih 8 kuna također su uključene i naknade za Službu zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) Hrvatskog društva skladatelja (HDS), odnosno naknade za korištenje autorskih izvođačkih prava.
 
Iznimno je bitno istaknuti da su u ovoj stavki i davanja namijenjena Fondu za pluralizam medija putem kojega HRT sufinancira rad 150 radijskih i 27 televizijskih lokalnih postaja u Republici Hrvatskoj. Dakle, građani pristojbom ne financiraju samo HRT, već na taj način izravno omogućuju postojanje i djelovanje brojnih drugih medija i radnih mjesta u njima.
 
Ništa manje bitne nisu ni obaveze HRT-a prema domaćoj audiovizualnoj industriji. Naime, prema članku 11. Zakona o HRT-u, javni je servis dužan osigurati  najmanje 15 % svojega godišnjeg programskog proračuna za nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovina tih sredstava mora biti namijenjena djelima proizvedenima izvorno na hrvatskome jeziku.
 
8. Plaćam pristojbu, ali se pitam zašto na HRT-u nema više sadržaja poput filmova, serija, glazbe, zabave, sporta itd.?
 
Programske obveze HRT-a određene su Ugovorom između Vlade i HRT-a. Za svaki radijski i televizijski program HRT-a precizno je određeno koliki postotak kojega sadržaja mora emitirati. Ugovor tako HRT-u propisuje koliko treba imati igranoga, zabavnoga, glazbenoga, sportskoga, obrazovnoga, informativnoga, religijskoga, komercijalnoga programa – i ostalih vrsta programa. Udio svakoga od navedenih programa određen je kako bi se u djelo provelo načelo univerzalnosti, odnosno radija i televizije za sve građane Republike Hrvatske.
 
9. Tko provodi nadzor nad programom HRT-a?
 
Prema Zakonu o HRT-u Programsko vijeće HRT-a tijelo je koje provodi nadzor nad programom HRT-a te zastupa i štiti interes javnosti.
 
10. Što je s nedavnom odlukom Visokoga upravnog suda prema kojoj kontrolori HRT-a više ne smiju ulaziti u kućanstva kako bi provjerili koristim li se odjavljenim prijemnikom te prema kojoj zahtjev za odjavu više ne treba ovjeriti kod javnog bilježnika? Znači li to da i dalje trebam plaćati pristojbu?
 
Na prvome je mjestu bitno istaknuti kako presude Visokoga upravnog suda ni na koji način ne mijenjaju zakonsku obvezu građana Republike Hrvatske da, ako posjeduju prijamnik, plaćaju mjesečnu pristojbu. Izbjegavanje plaćanja pristojbe i dalje je kršenje zakonom propisane obveze, a poziv na izigravanje zakona poziv je na nepoštivanje pozitivnih pravnih propisa Republike Hrvatske. Poštivanje zakonom propisanih obveza temelj je funkcioniranja svakoga civiliziranog društva.
Spomenutom je presudom sud ukinuo dio odluke koji se odnosi na obvezu obveznika plaćanja mjesečne pristojbe da u svakom trenutku omogući službenoj osobi HRT-a uvid u to ima li u vlasništvu ili posjedu prijamnik te da u slučaju ustanovljenja vlasništva ili posjeda prijamnika predoči dokaz o datumu nabave prijamnika odnosno registracije motornog vozila neovisno o tome je li riječ o osobi koja je evidentirani obveznik plaćanja i obvezu ovjere izjave o neposjedovanju prijamnika kod javnog bilježnika.
HRT je Odluku o načinu odjave prijamnika i Odluku o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe uskladio sa presudom Visokog upravnog suda.
 
 
Više informacija o pristojbi potražite putem ove poveznice http://www.hrt.hr/pristojba/.