Unatoč dosad provedenim antirecesijskim mjerama, kriznom porezu i povećanju PDV-a državna blagajna gotovo je presušila. I dok je nazaposlenih i otkaza svakim danom sve više, na red u sklopu Vladinih antirecesijskih mjera dolaze i povlaštene mirovine i socijalna davanja. O tome su razgovarali gosti večerašnjeg Otvorenog.

Neslužbeno se doznaje kako je sigurno da će Vlada donijeti odluku o rezanju povlaštenih mirovina za 10 do 15 posto. Oko 15,5 posto umirovljenika prima povlaštenu mirovinu. Među njima najveći dio čine braniteljske mirovine, mirovine pripadnika Drugog svjetskog rata, zatim mirovine saborskih zastupnika idr. 

Goran Bakula, ekonomski analitičar Nezavisnih hrvatskih sindikata rekao je kako se sindikat ne protivi smanjivanju povlašenih mirovina te da su i oni to svojevremeno predlagali. Prosječna mirovina je zapravo dvostruko viša od prosječne mirovine, rekao je Bakula. No ta mjera neće imati veliki učinak na sam proračun. Rezanje mirovina imat će učinak na građane. Neće imati ekonomski učinak, ali će imati politički - poslat će se poruka da se neke reforme i štednja ipak provode.


Kako podijeliti sve manji kolač - kako povećati kolač -  riječi su prof.dr.sc. Ljube Jurčića u kojima su sažeti problemi. Prema njegovom mišljenju strukturiranje mirovina je važno, no nije presudno. Važnije je potaknuti rast prihodovne strane proračuna - investicijama, ulaganjima, poticanjem poduzetništva. Jurčić je iznio podatak da od potrebnih 2,9 milijardi kuna za mjesečnu isplatu mirovina, nakon uplate svih mirovinskih doprinosa nedostaje još 1,4 milijarde kuna koje se podmiruju iz proračuna. Problem nastaje ako se smanjuje zaposlenost, smanjuju se doprinosi... On je pohvalio najnovije mjere Vlade, no rekao je kako velikog napretka neće biti bez postavljanja jasnih gospodarskih ciljeva te stvaranja okruženja u kojem će se poduzetniku isplatiti proizvoditi i izvoziti. 

Deana Knežević kolumnistica portala Javno.hr smatra da je Vlada krenula pomalo neozbiljno u rješavanje velikih problema. Prema njenom mišljenju, ne može se donijeti jednostavna odluka o rezanju, primjerice mirovina. Takva odluka, kaže, mora proći temeljitu javnu diskusiju o tome koliko se dobiva rezanjem mirovina, koliko će se zadirati u stečena prava ... Umjesto da se jača povjerenju u Vladu, čini se da vrludamo, ne znamo kuda idemo. Puno se toga lošeg događa, nema poticajnog okruženja za veće iskorake. Nedostaje jasna strategija i taktika, kaže Knežević. 

Dr. sc. Dragan Kovačević, gospodarski strateg HNS-a također smatra da hrvatskoj gospodarskoj politici nedostaju čvrsto postavljeni ciljevi. Ima mnogo mogućnosti za iskorak, potrebne su samo kvalitetne političke odluke, ustvrdio je, te dodao kako se smanjenjem mirovina ne rješava problem.

Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija nije želio potvrditi da li je Vlada donijela odluku o smanjivanju povlaštenih mirovina. Rekao je samo da je to jedna od opcija o kojoj se razmišlja. Sve karte su otvorene, kaže Marić.

Domagoj Milošević rekao je kako je ova kriza oluja svih oluja. Mi smo prisiljeni provoditi reforme u vrijeme krize, a kriza je najgovre vrijeme za takve poteze. Prema njegovom mišljenju moraju se smanjivati rashodi, ali je isto tako važno pokrenuti novi investiticjski val, ne samo u privatnom sektoru. Treba smanjivati subvencije i povlastice te kažnjavati manipulacije.