Božić je rođendan Isusa Krista. Uz Uskrs to je glavni kršćanski blagdan, a proglašava da je Sin Božji postao čovjekom: radi nas ljudi i radi našega spasenja siđe s nebesa i utjelovi se.Tim riječima staro kršćansko Vjerovanje ispovijeda tu istinu vjere, a Novi Katekizam Katoličke Crkve potvrđuje i danas dvijetisućljetnu vjeru Crkve da je Isus iz Nazareta začet po Duhu Svetom i rođen od Marije Djevice.

On nije rođen ni od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževljeve, nego od Boga(Iv 1, 13). Dogodilo se to u punini vremena, u vrijeme rimskog cara Augusta, u Betlehemu judejskom. Bio je u obličju Božjem i nije držao za otimačinu da bude jednak Bogu, nego je sebe poništio uzevši obličje sluge, i postao sličan ljudima i vanjštinom bio je nađen kao čovjek(Fil 2,6-7). Postao je jedan od ljudi, njima u svemu sličan osim u grijehu, naš povijesni drug i suputnik.

Blagdan Božića je stoga priznavanje Isusovog božanstva i čovještva, ali i prvi susret s njime, s cjelovitim njegovim otajstvom. Božić kao ime za taj blagdan ima osobitu ljepotu, čar i osobitu povijest. Pruža poruku o Bogu, ali isto tako poruku o čovjeku. Te dvije poruke su osnovica poruke o miru.

U božićnom svetkovanju i čestitanju te poruke dolaze do izražaja i Božiću daju osobitu intimnost i značenje obiteljskog blagdana.
Premda je božićno blagdanovanje utemeljeno na biblijskom Božiću i zato svojina svih kršćanskih naroda, u Hrvata je toliko istaknuto da se opravdano govori o hrvatskom Božiću, i to osobito zbog pučkih običaja, posebno jaslica, božićnog žita i drvca, — i narodnih božićnih pjesama.
Blagdan Božića slavi se jedan dan, ali je blagdanovanje prošireno na pripravu i produženo svetkovanje. Božiću prethode i zatim ga slijede dani osobitog slavljenja. Svi oni čine osobit božićni krug svetkovanja koje počinje adventom — osobito zornicama i danas adventskim vijencem — preko Badnjaka stiže do Božića pa zatim Nove Godine i blagdana Bogojavljenja ili Svetih Triju kraljeva i koledanjem s blagoslovom kuća i stanova. U pola stoljeća vladavine komunizma hrvatski su katolici slavili Božić pritajeno i suzdržano, da bi slavljenje Božića danas u demokratskoj Hrvatskoj zadobilo svoj puni sjaj, premda valja bdjeti nad dostojanstvom slavljenja.