70 godina, a tek prva žena!

Potkraj 2015. godine, u trenucima pisanja teksta o prvim hrvatskim meteorološkim zaštitnicama pomoraca još se nije mogla naslućivati velika promjena. No, već tijekom pripreme teksta o prvoj i jedinoj ženi motriteljici na Zavižanu, najvišoj glavnoj meteorološkoj postaji DHMZ-a - prognoze, ali ne one koje se svakodnevno mogu čuti, vidjeti pa i pročitati na meteorološkim platformama HRT-a, nego neke druge, koje nisu izračun kompjutorskih modela atmosfere, davale su iznimno veliku vjerojatnost ne samo rijetke pojave, nego iznimne, do nedavno nikada doživljene pojave vezane za meteorologiju u Hrvatskoj. O njoj, kao i o još ponekoj meteorološkoj zanimljivosti ovih i sljedećih dana, tjedana i mjeseci povodom Međunarodnog dana žena, a i prvih 300 dana...

5. 5. 2016.

... ostat će u povijesti hrvatske meteorologije, točnije Državnog hidrometeorološkog zavoda, zabilježen kao početak mandata njegove prve ravnateljice u povijesti postojanja u ovakvom obliku, koji je 1947. godine nastao spajanjem nekadašnjeg Hidrološkog zavoda i dijela Geofizičkog zavoda. Doc. dr. sc. Nataša Strelec Mahović, do tada voditeljica Službe za vremenske analize i prognoze Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a imenovana je na mjesto ravnateljice institucije u kojoj je počela raditi odmah nakon diplome zagrebačkoga PMF-a, i to diplomirane inženjerke fizike – geofizike s meteorologijom, još 1992. godine. Povodom prvih 300 dana "vladanja" i "ravnanja" DHMZ-om, ali i Međunarodnog dana žena, evo kratke analize i prognoze stanja, vremena... sve kroz razgovor s doc. dr. sc. Natašom Strelec Mahović.

Maštalo li se o mjestu ravnateljice kada se u ratno vrijeme penjalo na zagrebački Grič i skrivalo u njegovim podrumima i tunelima?

Moram priznati da mi sve do samog izbora za ravnateljicu DHMZ-a ta funkcija nije bila izgledan dio karijere. A nisam o tome puno ni razmišljala. Veselio me svakodnevni posao u operativi, znanstveni rad u meteorologiji, rad sa studentima... tako da nisam imala potrebe razmišljati ni maštati o poslu ravnateljice.

Je li imenovanje iznenadilo? Znalo se da je dotadašnjem ravnatelju, mr. sc. Ivanu Čačiću blizu mirovina, ali ipak… I još prva žena!?

Ne samo za mene, nego vjerujem i za veliki broj djelatnika DHMZ-a moje je imenovanje bilo poprilično iznenađenje. Osobito stoga što sam prva žena na toj funkciji od početka postojanja Zavoda. Zašto do mojeg imenovanja nije bilo nijedne žene na čelu teško je odgovoriti. Osobito ako uzmemo u obzir činjenicu da je u većini službi koje zapošljavaju meteorologe na DHMZ-u podjednak broj žena i muškaraca. Možda je društveno i političko ozračje bilo takvo da je preferiralo muškarce. Uostalom, u mnogim je djelatnostima stanje takvo da su na čelnim mjestima češće muškarci, ne samo u Hrvatskoj. Osobno me veseli da se stvari mijenjaju u korist žena jer su one jednako stručne kao muški kolege i jednako se sposobne nositi s izazovima posla.

Slučajno ili ne, ali i na čelu Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), jedne od najpriznatijih svjetskim meteoroloških institucija, čija je punopravna članica i RH, od početka 2016. godine po prvi je put na mjestu ravnatelja -  žena, dr. sc. Florence Rabier. Kakva je vaša suradnja?

Dr. Rabier
sam poznavala i prije nego je postala ravnateljica ECMWF-a, a službeno smo se upoznale krajem lipnja prošle godine kad je Hrvatska proslavila svoje punopravno članstvo u ECMWF-u svečanim podizanjem hrvatske zastave ispred zgrade Centra u Readingu u Velikoj Britaniji. Dr. Rabier je vrlo profesionalna, ali i iznimno draga i srdačna osoba i naša suradnja je od samog početka vrlo dobra.

O ravnopravnosti u meteorologiji

Vlada li ravnopravnost žena i muškaraca na vodećim položajima državnih meteoroloških službi u Europi i svijetu?

Ipak još ne. Naime za razliku od srednje i istočne Europe, gdje u meteorologiji ima puno žena, u zapadnoj Europi je meteorologija dugo bila „muško“ zanimanje. Tako među ravnateljima nacionalnih meteoroloških službi Europe ženske „boje“ brane samo ravnateljice danske, mađarske i hrvatske meteorološke službe.

A vlada li u brojnom stanju DHMZ-a ravnopravnost žena i muškaraca?

Muškaraca ipak ima malo više, ali broj žena je, rekla bih, razmjerno velik, osobito kad se uzme u obzir priroda posla.

A u upravi DHMZ-a i na rukovodećim položajima? Ima li više voditelja ili voditeljica sektora, službi i odjela?

I tu ima više muškaraca, ali žene vode važne sektore prognoze, istraživanja i kvalitete zraka.

Satelitska meteorologija

U povijesti Geofizičkog odsjeka PMF-a može se pronaći zanimanje za razna područja meteorologije - od diplomske radnje iz 1992. godine: "Primjena izentropske analize u prikazu vertikalne strukture atmosfere", pod mentorstvom dr. sc. Vesne Jurčec, rada za magisterij 1996. godine, i to na engleskom: "Statistical correlation between satellite data and various meteorological parameters", pod mentorstvom dr. sc. Veronike Zwatz-Meise i dr. sc. V. Jurčec, pa do doktorske disertacije: "Prepoznavanje konvektivnih oblaka, magle i niskih oblaka te lociranje šumskih požara multispektralnom analizom satelitskih slika", pod voditeljstvom dr. sc. Branke Ivančan Picek. Naravno, između tih radova, i poslije njih, postoje i mnogobrojni drugi znanstveni i stručni radovi u kojima prevladavaju teme iz satelitske meteorologije. Od kuda zanimanje za nju?

Satelitskom meteorologijom „zarazila“ me dr. sc. Veronika Zwatz-Meise, kod koje sam 1993. i 1996. u Beču radila kao stipendist austrijskog Ministarstva znanosti i istraživanja. Tamo sam počela raditi i istraživati u području sinoptičke satelitske meteorologije i to je do danas ostala moja najveća ljubav.

Ima li tko "jači" u satelitskoj meteorologiji u Hrvatskoj?

Sigurno ima. Kolege s instituta "Ruđer Bošković" puno su radili sa satelitskim podacima, a i na Zavodu imamo mlade snage koje polako preuzimaju primat u tom poslu.

Maštalo li se o astronomiji, svemiru i meteorologiji od djetinjstva?

Ne mogu reći da je biti meteorolog bio moj djetinji san, tu sam odluku donijela tek nakon druge godine studija. Studij je meteorologije u prve dvije godine zapravo studij inženjerske fizike pa geofizičari i fizičari sve kolegije slušaju zajedno. Odslušavši fizikalne kolegije, zaključila sam da želim raditi nešto konkretnije, nešto u čemu je fizika primjenljiva na svakodnevnim, vidljivim stvarima pa je meteorologija došla kao prirodni odabir. I mogu reći a nisam pogriješila jer me ta struka stvarno veseli.

Poslovna i znanstvena karijera počela je radom na projektu DHMZ-a: “Oluje i prirodne katastrofe u Hrvatskoj”.

I to je bilo slučajno. Zapravo sam bila na posljednjoj godini studija kad se na DHMZ-u pojavila potreba za nekim tko bi pomogao oko obrade podataka za taj projekt i dr. sc. Vesna Jurčec, koja je u to vrijeme predavala Sinoptičku meteorologiju, tražila je nekoga od studenata da to odradi. Kako kolegica koja se prva javila na kraju nije mogla, uskočila sam ja i tako ostala. Odmah sam nakon stjecanja diplome dobila stalan posao na DHMZ-u, u početku na projektu, zamijenivši kolegicu koja je otišla iz DHMZ-a, a nakon dvije godine u prognozi vremena. No, na projektu “Oluje i prirodne katastrofe u Hrvatskoj” nastavila sam surađivati i dalje, pa su oluje i njihovo prognoziranje postale i jedna od glavnih tema kojima sam se bavila uz operativne zadaće u prognozi.

A da bi se uopće moglo kvalitetno prognozirati nužno je spoznati aktualno stanje atmosfere. U kakvom je stanju mreža službenih meteoroloških postaja u Hrvatskoj?

DHMZ trenutačno upravlja s 40 glavnih i 339 kišomjernih meteoroloških postaja te 104 klimatološke postaje uz 22 totalizatora oborine te 12 pozadinskih i 10 urbanih postaja za kvalitetu zraka. S Hrvatskim vodama DHMZ upravlja i s 452 hidrološke postaje za površinske vode i 714 postaja za podzemne vode. Od instrumenata za visinska i daljinska mjerenja tu su i dva radiosondažna sustava za visinska mjerenja u Zagrebu i Zadru, dva velika Dopplerova radara i šest manjih te jedan sodar. Sve u svemu pozamašan broj postaja po cijeloj Hrvatskoj uključujući i otoke te planinske vrhove.

METMONIC

U hrvatskim medijima sve češće se spominje METMONIC? O čemu je riječ?

Radi se o projektu u sklopu kojeg se planira modernizacija i automatizacija cjelokupne meteorološke motriteljske mreže. U sklopu projekta, koji će se financirati iz strukturnih fondova EU, planira se postavljanje ukupno 450 automatskih meteoroloških postaja. Taj broj uključuje 6 radara, 5 oceanografskih plutača, wind profiler, lidar te veliki broj glavnih, klimatoloških i kišomjernih postaja.

Kakvi su planovi s meteorološkim radarima? Postojeći pokrivaju kontinentalnu Hrvatsku. Ima li nade da radari napokon pomognu u prognoziranju olujnih procesa i na Jadranu?

U sklopu projekta METMONIC planira se postavljanje radara kod Pule, Zadra te na Pelješcu i time bismo cijelu obalu i otoke pokrili i radarskim mjerenjima.

A ostali planovi? Pozornijim promatračima djelovanja DHMZ-a čini se kao da se mnogo toga pokrenulo posljednjih 300 dana!?

Ostali planovi uključuju modernizaciju mreže za mjerenje kvalitete zraka, u okviru projekta AirQ, koji će se također financirati EU sredstvima i u kojem DHMZ surađuje s Institutom za medicinska istraživanja, zatim modernizaciju hidrološke mreže, u suradnji s Hrvatskim vodama, također europskim novcem. Vrlo skoro očekuje se objava natječaja za idejno rješenje za novu upravnu zgradu DHMZ-a, koja bi se trebala graditi u sklopu Kampusa na Borongaju, u pripremi je zakon o hidrometeorološkoj djelatnosti ... Planova je puno...

HRT METEO

Od rujna je i višedesetljetna suradnja DHMZ-a i HRT-a dodatno proširena, i još je vidljivija nego prije. I javnosti korisnija! HRT Meteo - aplikaciju za pametne mobilne telefone korisnici su izvrsno prihvatili već na samom početku, a i kasnijim proširivanjem partnerstva na HAK.

To je jedinstvena aplikacija jer ne nudi puki izračun numeričkog modela, već prognoze koje su izradili stručnjaci prognostičari i vjerujem da je upravo to razlog zanimanja velikog broja korisnika.

I više od 100 000 skidanja aplikacije u oko 100 dana njezina postojanja, te njezino svakodnevno korištenje, kao i podaci gledanosti, slušanosti i čitanosti meteo-sadržaja na medijskim platformama HRT-a dokaz su velike popularnosti meteorologije.

Mislim da su ljudi konačno osvijestili činjenicu da se klima mijenja pa su postali svjesniji i posljedica tih promjena. Posljednjih godina ljudi su sve pokretniji, pa im je podatak o vremenu važan za planiranje svakodnevnih aktivnosti. Osim toga, veća dostupnost informacija preko mobilnih platformi također doprinosi većemu zanimanju javnosti.

O Udruzi Crometeo

Vezano za zanimanje javnosti i popularizaciju meteorologije, čini se i da je komunikacija između DHMZ-a i profesionalnih meteorologa s hobi - meteorolozima i zaljubljenicima u meteorologiju iz Udruge Crometeo i sličnima znatno bolja nego prije?!

Sa zaljubljenicima u meteorologiju nastojat ću nastaviti poticati što bolju suradnju jer tu zajednicu vidim kao vrijedan izvor podataka s terena. Ipak, neka ćemo pravila morati dogovoriti kako javnost ne bi bila zbunjena ponekad oprečnim informacijama iz različitih izvora.

Studij meteorologije na PMF-u

A postoji li popularnost za studiranje meteorologije kod mladih? Kako se uopće postaje meteorolog?

To je težak studij koji u prve dvije godine istovjetan studiju fizike. Tako da studenata nema puno, najviše desetak godišnje dođe do kraja studija. Samo za primjer, ove godine na 5. godini imam tek 3 studentice i jednog studenta. Interes za studij nije velik, a potrebe DHMZ-a za stručnjacima tog profila sljedećih će godina biti višestruko veće od broja studenata.

Obaveze ravnateljice DHMZ-u i predavačice – docentice na PMF-u očito su prouzročile smanjivanje broja pojavljivanja u emisijama Vrijeme na HTV-u!? Ako se već prije nekoliko godina morala prekinuti suradnja s HRA, započeta još 1994. godine, nadam se da će ostati barem jednom do dva puta mjesečno pripremanje emisija i priloga za HTV. Šteta bi bilo prekidati tu suradnju započetu još 1995. godine?!

Svakako ću nastojati zadržati i poneko pojavljivanje na HTV-u, iako je to sve teže uklopiti u zgusnuti raspored.

Jesu li mentorice u znanstvenim radovima, napose diplomskom i magistarskom te disertaciji, dr. sc. Vesna Jurčec i dr. sc. Branka Ivančan Picek djelovale i na radijsku i televizijsku karijeru? Neki još pamte nadimak dr. sc. Jurčec - „gričke vještice“ - prve žene koja je pripremala prognoze na televiziji, a nakon dulje pauze bez meteorologinja, i dr. Ivančan Picek svojedobno je prekinula dominaciju kolega na tv ekranu.

U vrijeme dok sam počinjala raditi u prognozi vremena, radijske i TV emisije bile su obavezni dio posla, tako da tu nije bilo puno izbora.

A kad smo kod rada na HTV-u, koji počinje u zoru, a završava u sumrak, zimi čak i mrak, postoje li kakve pripreme? Stiže li se uz zadaće ravnateljice redovito pratiti i svakodnevne meteorološke izračune?

Posao na HTV-u sad mi dođe kao „odmor“ od svakodnevnih aktivnosti, poziva, sastanaka, hrpe papira. Tu mogu uroniti u meteorološke podatke i biti samo meteorolog-prognostičar. Za pripremu nemam puno vremena, ali nastojim posao odraditi najbolje i najstručnije što mogu.

O pučkoj meteorologiji

Prema ovotjednoj buri, pučka meteorologija dokazuje da ima smisla. Barem ponekad?!

Narodne su mudrosti utemeljene na promatranjima i bilježenjima generacija ljudi kojima je vrijeme bilo važno za obavljanje svakodnevnih aktivnosti i zapravo su jedan vid klimatologije jer ocrtavaju srednje odnosno uobičajeno stanje vremena na nekome području u neko doba godine. Međutim, klimatske promjene sigurno će i na to imati utjecaja pa će neke od narodnih mudrosti postati neprimjenjive na današnje uvjete.

Od travnja do rujna - iznadprosječna toplina?!

Glede dugoročnih prognoza – premda to nije uža specijalnost - ostaje li i dalje ona o promjenljivom ožujku te iznadprosječno toplim i u većini Hrvatske ne osobito kišnim sljedećim mjesecima?

Posljednje prognoze davale su dosta veliku vjerojatnost takvog razvoja situacije, a hoće li to potvrditi i najnoviji izračuni vidjet ćemo za koji dan. Budući da su dosadašnje prognoze bile prilično postojane, razloga za sumnju u njihovo ostvarenje su jako male.

A kad smo kod dugoročnosti, nadam se i vjerujem da mandat neće završiti 2020. godine, te da će se još uspješnije nego do sada ostvarivati vizija DHMZ-a kao nacionalnog i regionalnog središta izvrsnosti za meteorološke, hidrološke i njima srodne informacije na temelju znanstvenih i međunarodnih normi te učinkovitog sustava upravljanja s ciljem zadovoljenja potreba zainteresiranih strana. Naravno, i HRT-a.

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 5 Broj ocjena: 1