Kako se zaštititi od šumskih krpelja?

Stiglo je proljeće, ljudi sve češće borave u prirodi - odlaze u šetnje, na trčanje, na planinarenje… Opreza nikad dovoljno; treba paziti da se ne ozlijedimo, da ne dehidriramo, da se ne izgubimo, ali i da nam se ne „prikrpelji" jedna minijaturna životinjica - šumski krpelj.

Što učiniti ako uočimo krpelja na sebi u emisiji Dobro jutro, Hrvatska otkrili su epidemiologinja HZJZ-a dr. med. Iva Pem Novosel i pročelnik Stanice planinarskih vodiča Zagreb Alan Čaplar


SAVJETI DR. IVE PEM NOVOSEL O ZAŠTITI OD KRPELJA: 

Ako ste uočili krpelja na sebi - ne paničarite! I u području koja su prirodna žarišta bolesti koje prenose krpelji, nisu svi krpelji zaraženi. Radi toga je statistički rizik zaraze pri ubodu jednog krpelja mali. Opasnost se povećava višestrukim i učestalim izlaganjem ubodima krpelja. Zato je važno znati kako se zaštiti. Za dodatna pitanja i savjete o zaštiti i cijepljenju pitajte liječnika. Ako prilikom vađenja krpelja glavica ostane u koži - ne paničarite. Čim je tijelo odvojeno od glavice spriječen je prijenos zaraze; možete je pokušati pažljivo izvaditi iglicom (paziti na dezinfekciju postupka!), no glavicu će tijelo kao strano tijelo nakon nekog vremena samo odbaciti.

Ako ste uočili krpelja u koži važno ga je ukloniti što prije - rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Krpelja je lakše odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

Krpelji su sitne, nekoliko milimetara dugačke životinjice koje pripadaju skupini člankonožaca i paučnjaka. Hane se krvlju životinja i čovjeka i mogu prenositi neke zarazne bolesti, no na sreću samo mali broj krpelja nosi uzročnike bolesti. Kako bi mogli što ljepše i sigurnije odlaziti u prirodu, dobro je ponešto znati o tim malim životinjama, o rizicima koje one predstavljaju za ljude i načinima zaštite zdravlja.

U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus).

Krpelji su važni jer mogu biti prenosioci mnogih bolesti. U Hrvatskoj mogu na čovjeka prenijeti tri bolesti: Lyme boreliozu, krpeljni meningoencefalitis (KME) i erlihiozu.

Krpelji se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama, a zarazu mogu svojim ubodom prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovom prirodnom okolišu. Pojavljivanje tih bolesti ovisno je o prirodnom staništu prenosioca -krpelja, pa se pojavljuju samo na određenim područjima. Najizloženiji su im ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti).

Gdje i kada se krpelji mogu naći u prirodi?

Šume i proplanci pružaju im dom. Nalaze se na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine 1 m), u šikarama, prizemnom sloju šuma. Krpelj ima mali radijus kretanja, a udaljenost koju može prijeći ovisi o razvojnom obliku. Odrasli se može prošetati nekoliko metara u širinu u potrazi za hranom.
Za aktivnost krpelja važna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju sezonsku aktivnost - sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto, a mogu se susresti i u ranu jesen.

Kako krpelji dospiju do čovjeka?

Krpelji svoju žrtvu ne traže aktivno kao npr. komarci nego na vlatima trave, granama i listovima grmlja čekaju prolazak domaćina-životinje ili čovjeka. Kada domaćin dotakne krpelja, on se nožicama zakači i prijeđe na njih, te hoda po tijelu tražeći povoljno mjesto gdje može probosti kožu i sisati krv (traženje mjesta uboda traje i više sati, probadanje kože nekoliko minuta, a sam ubod se ne osjeti zbog tvari iz sline krpelja koja djeluje poput anestetika).

Opće mjere zaštite od krpelja

1. Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi i nogavice, uvučene u čarape, zatvorene cipele). Izbjegavajte odjeću tamnih boja (krpelj se teže uočava) i materijale s dlačicama poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše uhvate.

2. Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje.

3. Primijenite repelente (sredstva za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću. (koristiti prema uputi proizvođača - provjeriti uputstva o proizvodu!).

4. Pregledajte tijekom boravka u prirodi (svaka 2-3h) i nakon povratka iz prirode imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i više sati) "šeta" tražeći pogodno mjesto za ubod. Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć druge osobe radi neuočljivih dijelova tijela). Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…). Kod djece će se često naći na glavi - to je zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše pokupi krpelja sa glavom odnosno gornjim dijelom tijela. Ako uočite krpelja što prije ga uklonite s kože.

5. Otuširajte se po povratku iz prirode

Protiv krpeljnog meningoencefalitisa postoji zaštita i cjepivom. O cijepljenju se posavjetujte s epidemiologom u Zavodu za javno zdravstvo u Vašoj županiji, Gradu Zagrebu, odnosno Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 3 Broj ocjena: 1