Vijeće HRT-a raspravljalo o novoj programskoj shemi te o sadržajima za nacionalne manjine

Na 21. sjednici Vijeće HRT-a raspravljalo je o godišnjem Izvješću o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenih informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u 2013. godini. Uvažilo je  stavove i mišljenja koje je na sjednici iznio  Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske o raspravama koje se vode vezano uz ispunjavanje javne uloge HRT-a u području informiranja nacionalnih manjina. I članovi vijeća i urednici HRT-a složili su se s g. Tolnauerom da se nacionalne manjine ne smije getoizirati u specijalizirane emisije već trebaju biti prisutnije u redovnom programu.
 
Vijeće je pozvalo HRT da uvaži prijedloge Savjeta koji idu ka što većoj ulozi HRT-a u promicanju ravnopravnosti manjina i suživota s većinskim narodom te očuvanja njihovog kulturnog identiteta. Vijeće je pozvalo HRT da uvaži i sve prijedloge i primjedbe iznesene u raspravi kako bi ti programi postali sve više programi o i za nacionalne manjine, atraktivni za sveukupnu publiku, te tako što bolje doprinijeli promicanju ljudskih prava, demokratskih dosega i dijaloga, što je i obaveza HRT-a u skladu s programskim načelima i Ugovorom s Vladom RH.
 
Programskom vijeću HRT-a na današnjoj su sjednici prezentirani i sadržaji koji će biti emitirani u programima HRT-a 2014-2015.g. Vijeće je raspravljalo o jesensko-zimskoj shemi te je donijelo zaključak kako pohvaljuje  pozitivne pomake vezano uz proizvodnju novih programskih sadržaja, sadržaje namijenjene djeci i mladima, dokumentarni i dramski program.  Vijeće je također zaključilo kako ocjenjuje da  informacije sadržane u prezentaciji ne omogućuju Vijeću potreban uvid kako bi ispunilo ulogu praćenja programskih načela i obaveza utvrđenih Zakonom i Ugovorom s Vladom RH. Programsko vijeće očekuje od HRT-a da iznesene prijedloge i primjedbe uzme u obzir te da realizira sve najavljene iskorake i poboljšanja.
 
Pojedini članovi Vijeća izrazili su  neslaganje zbog odluke o prestanku emitiranja Dnevnika 3, a član vijeća Bruno Kragić rekao  je kako izostanak vijesti nakon Otvorenog na Prvom programu vidi kao manjkavost.
Članica Vijeća Neda Ritz  izrazila je veliko nezadovoljstvo kasnim terminom emitiranja Vijesti iz kulture.
 
Ravnatelj programa HRT-a Saša Runjić pojasnio je kako je u program vraćeno Otvoreno koje sadrži najbolje od Dnevnika 3, a to je razgovor uživo o aktualnim temama. Čitav je niz okolnosti koje su dovele do te odluke. Plasman vijesti u Dnevniku 3 nije bio značajno kvalitetniji nego u ostalim vijestima. Najbolji sadržaji Dnevnika 3 i sada su sadržani u Otvorenom, rekao je Runjić. Predsjednica Vijeća Nina Obuljen, kroz primjer izmjene termina emisije Pola ure kulture ne dovodeći u pitanje pravo urednika na slobodno odlučivanje, još je jednom upozorila da programske izmjene moraju biti jasno argumentirane te da Vijeće mora znati temeljem kojih podataka i argumenata se donose odluke u programu.
Ravnateljica Produkcije HRT-a Marija Nemčić istaknula je kako su ove sezone pokrenute nove emisije, kako će tijekom ove sheme biti prikazani brojni novi vrlo kvalitetni domaći filmovi i dramske serije nastali u produkciji ili koprodukciji HRT-a, čime javni servis ojačava suradnju s neovisnim producentima.
 
Član Vijeća Zoran Šangut pohvalio je HRT zbog filma Broj 55, inače prvog ratnog filma o Domovinskom ratu,  dodavši kako mu je drago što su u novoj shemi ostale i Paralele, te kako i on žali zbog ukidanja Dnevnika 3.
 
Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman istaknuo je kako HRT na svojih 17 radijskih i televizijskih kanala stvara ogromnu količinu sadržaja, te kako je ta činjenica već sama po sebi vrijedna respekta. Upozorio je i kako se sve više mijenja način distribucije sadržaja, te kako se gledatelji okreću emisijama  na zahtjev, odnosno sami žele birati sadržaje, kada im to odgovara. HRT je, rekao je Radman, tijekom ove godine stekao 38.000 korisnika zahvaljujući sustavu OTT koji omogućuje praćenje njegovih kanala putem mobilnih platformi, poput pametnih telefona, laptopa, tableta itd a to su gledatelji koji nisu uključeni u klasična ispitivanja gledanosti. Želimo imati što segmentiraniji sadržaj kako bismo odgovorili na te potrebe. Također, jako puno već je investiramo u dopisnike i dopisništva a sada su na redu ogromne investicije u Informativno medijski servis, u novu opremu koja  drastično mijenja dosadašnji način rada, rekao je Radman.